Nažalost, na studijama biologije i ekologije gljive se izučavaju jako kratko, tako da se mali broj studenata zainteresuje za gljive i nastavi njihovo izučavanje, a one su jedne od najbitnijih organizama našeg ekosistema. Pretpostavlja se da na našoj planeti ima oko milion i po vrsta gljiva, od čega je poznato oko 700.000, a samo 10 do 15 odsto čine makrogljive.
Banjaluka i njena okolina kriju jako mnogo vrsta gljiva. Aktivno obilazim već 7 godina većinu visoravni i planina u okolini Banjaluke. Povoljna klima, tj. velika vlažnost i bogatstvo šumskih zajednica pogoduje raznovrsnosti gljiva. Smatra se da je oko 80 odsto viših biljaka mikorizirano, što pokazuje da bez gljiva nema šume.
Nažalost, bez obzira na bogtastvo vrstama, ne postoji mnogo istraživača koji se studioznije bave istraživanjem mikologije u BiH. Moja je velika želja da se profesionalno bavim ovom oblasti i dam svoj doprinos koliko bude moguće.
Takođe, nema ni amaterskih gljivarskih društava, koja bi sigurno pospješila proces inventarizacije, odnosno popisa vrsta gljiva ovog našeg bogatog kraja. Ljudi koje su amaterski gljivari i zaljubljenici u prirodu, mogu umnogome da doprinesu produbljivanju naučnih znanja. Među ljubiteljima gljiva mogu se naći biolozi, ekolozi, ali i pravnici, ekonomisti, inženjeri , psiholozi… To govori da je u pitanju integrativna oblast, koja daje mogućnost da ljudi različitih profesija sarađuju i razmjenjuju znanja i informacije, što mikologiji daje posebnu čar.
U šumi uglavnom možete sresti pojedinačne posjetitelje prirode, koji za svoju dušu beru gljive i poznaju svega nekoliko vrsta. Ako ništa, svakako bi bilo korisno da se oformi mikološlo društvo u Banjaluci koje bi okupljalo ljubitelje gljiva i prirode, održavalo edukacije i organizovalo česte posjete prirodi.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu