Politika

Moskva u panici: Da li Srbija okreće leđa Rusiji?

Kremlj u poslednje vrijeme koristi sva sredstva hibridnog rata kako bi destabilizovao Srbiju i region: najavljuje otvaranje vojne baze u Srbiji, učestvuje u "porodičnim šetnjama" protiv "Europrajda" u Beogradu, preko svojih medija plasira "informacije" da Srbija sve čvršće sarađuje sa NATO...

Moskva u panici: Da li Srbija okreće leđa Rusiji?
FOTO: OLIVER BUNIĆ/RINGIER

Da li to znači da se u Kremlju panično plaše da se Srbija sve više okreće zapadu i da će, samim tim, izgubiti uticaj na Balkanu?

Iako srpski zvaničnici i dalje pokušavaju da vode izbalansiranu spoljnu politiku, za Moskvu i ruske medije nema dileme: Srbija se okrenula Zapadu!

FOTO: SRNA
FOTO: SRNA

Tako “Moskov tajms” piše da je Srbija pojačala saradnju sa NATO posle izjava ruskog ambasadora u Beogradu da je stvaranje ruske vojne baze u našoj zemlji na listi “interesa” Moskve”. Pritom se pozivaju i na svoje izvore u Beogradu, ali i izjavu američkog zvaničnika zaduženog za saradnju srpske vojske sa SAD Aleksandra Pedraze.

Prema njegovim riječima, Vašington i Beograd planiraju da razviju bazu “Jug” kao “glavni centar za obuku srpske vojske po standardima NATO, i obuku srpskih specijalnih snaga za mirovne operacije”.

Moskovski mediji podsjećaju da ta najava stiže u vrijeme kada je u Srbiji odbačena mogućnost da Rusija u našoj zemlji napravi svoju vojnu bazu. Pritom, citiraju predsednika Aleksandra Vučića iako je izjavio da “Srbiji nisu potrebne ničije vojne baze”.

– Srbija će održati vojnu neutralnost i savezničke odnose. Neće se stidjeti svojih veza sa Rusijom, Kinom, SAD i EU, ali će se brinuti o sebi – rekao je Vučić.

Ove Vučićeve izjave ruski list “Komersant” ocenio je prilično suzdržano i doživljene su kao namera predsjednika Srbije da, s jedne strane, ne forsira temu ruske vojne baze, a da sa druge ne kvari odnose sa Moskvom”.

Vojna baza, Prajd, kritički tekstovi…

Ruski mediji podsetili su da je Vučićeva izjava stigla nekoliko dana nakon što je ambasador Rusije u Beogradu Aleksandar Bocan-Harčenko nagovjestio mogućnost stvaranja ruske vojne baze u toj republici.

Harčenko je, navode oni, to nazvao “pitanjem interesa Moskve”, napominjući, međutim, da uspostavljanje baza ostaje “suverena stvar” srpskih vlasti, ali i Rusije.

Ova izjava je, piše “Komersant”, podigla veliku buru u Srbiji, i ističe da su mnogi srpski mediji i stručnjaci odmah zamjerili Rusiji da “širenjem informacija o ruskoj vojnoj bazi namjerno podriva interese Srbije”.

“Komersant” je citirao i “Blic” koji je, po njihovoj oceni, uticajan i sa dobrim izvorima u vrhu vlasti, i istakao tekst našeg lista o pokretanju “hibridnog rata protiv Srbije”.

Kao dokaz da Moskva na sve načine pokušava da zaustavi Srbiju na putu ka Zapadu mnogi vide i nedeljne proteste protiv organizacije “Europrajda” u Beogradu od 12. do 18. septembra.

Desnica glasna, proevropska opozicija ćuti?!

Zanimljivo, taj skup najviše su promovisali predstavnici nacionalističke desnice koji se godinama povezuju sa Rusijom i to ne samo ideološki. S druge strane, prozapadna opozicija bila i više nego tiha u vezi sa protestom protiv “Evroprajda”. Praktično nije ga ni podržala ni osudila.

Jedan od najglasnijih desničara prethodnih dana bio je lider Dveri Boško Obradović koji se osvrnuo i na najavu da Rusija razmatra otvaranje vojne baze u Srbiji.

– Predsjednik Srbije griješi kada odbija rusku vojnu bazu u Srbiji. Mi već imamo jednu vojnu bazu u Srbiji i to je NATO baza na KiM. Jedini način da napravimo balans i zaštitimo Srbiju i srpski narod na KiM je ruska vojna baza u Srbiji koja treba da se povuče iz naše zemlje kada i NATO – napisao je Obradovića na Tviteru.

Odgovor mu je dao bivši predsednik DS-a Dragan Šutanovac.

– Imamo ruski humanitarni centar koji po pitanju elementarnih nepogoda apsolutno ništa ne radi. Rusi su svoju bazu na Kosovu napustili 2003. i do danas nisu dali nikakvo objašnjenje! Dakle nije pitanje baze već želje da se Srbija odustajanjem od EU vrati u vreme Srbistana! – ocenio je Šutanovac.

Prsti ruske ambasade

Inače, član SNS Dragan Šormaz nema dilemu da poslednjih dana Rusija “na sve načine pokušava da destabilizuje Srbiju i region”.

– Prvo, siguran sam da iza svega što se u nedelju događalo na protestu protiv “Evroprajda” stoji ruska ambasada. Još u martu sam rekao da bi Srbija trebalo da se zahvali ruskom ambasadoru Harčenku i pošalje ga u Moskvu. Naše službe dobro znaju šta se sve u toj ambasadi radi što nije u skladu sa diplomatskom aktivnošću. Mislim da je red da se tome već jednom stane na put – naglašava za “Blic” Šormaz.

Kako kaže, nema dilemu ni da Rusija vodi hibridni rat protiv Srbije.

– To bi se ranije zvao specijalni rat, a sada je hibridni rat jer se koriste internet i društvene mreže. Razumijem potpuno Rusiju da to radi iz svog interesa da destabilizuje region. Nažalost, naša zemlja je Rusiji omogućila veliki uticaj ovdje, prije svega, prodajom NIS-a. Sve to zbog zablude da Rusija može nešto da nam pomogne u vezi sa Kosovom – ističe Šormaz.

Naš sagovornik podvlači da je rat u Ukrajini pokazao da Rusija nije svjetska sila.

– Rusiji je ostao jedino mogućnost veta u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Ali ako bolje pogledamo, vidjećemo da Savet bezbednosti UN odavno nije riješio nijedan konflikt. Konflikti se rješavaju ili između dvije zaraćene strane ili pod uticajem Zapada odnosno SAD-a i EU. Tu ni Rusija ni Kina nemaju nikakav značaj – apostrofira Šormaz.

Pročitajte još

Član SNS-a smatra da Srbija nema izbora u spoljnoj politici.

– Srbija nije za Zapad nego za Evropu, ujedinjenu Evropu jer je na drugoj strani samo diktatorska Rusija. Srbija je dio Evrope, kandidat za ulazak u EU i da bi ubrzala taj put treba da uvede sankcije Rusiji – zaključuje Šormaz.

Izlaz u destabilizaciji Evrope

I bivši ambasador u Belorusiji Srećko Đukić smatra da Rusiji nije ostalo mnogo opcija zbog rata u Ukrajini.

– Rusiji ne cvjetaju ruže u Ukrajini, još nijedan cilj nije ostvarila. Moskva je očekivala da će zauzeti Kijev u roku od tri dana i srušiti režim Volodimira Zelenskog, ali to se nije dogodilo. Poslije šest meseci borbi u Ukrajini ništa nije završeno. Praktično tek je početak i Rusija traži izlaz u destabilizaciji Evrope – naglašava Đukić za “Blic”.

Kako kaže, Kremlj je u prethodnom periodu nekoliko puta pokušao i da razbije EU.

– Bilo je tih pokušaja kada je EU određivala paket sankcija kada je zbog snabdijevanja naftom bilo problema sa Mađarskom, Francuskom, Austrijom…Takođe, Kremlj je pokušao da ucenjuje EU odnosno pre svih Nemačku sa gasom, ali ni to nije dovoljno destabilizovalo EU – ocenjuje Đukić.

Naš sagovornik naglašava da se Rusija sada okrenula Zapadnom Balkanu “gdje ima tradicionalno utočište”.

– Pokušava da destabilizuje Srbiju najavama o vojnim bazama, zatim protestima protiv “Europrajda”, ali i ucenama u vezi sa naftom i gasom – ističe Đukić.

Zbog toga je, kako kaže, bitno da srpska javnost ima objektivne informacije o svemu što se događa i u ratu u Ukrajini i na ovim prostorima.

– U mnogim medijima kod nas se stvara jednostrana slika da je Rusija vladar svijeta, a zapravo je žestoko zaglavljena i trpi velike udarce oko Krima i Hersona. Moramo da se manemo tih mantri o Rusiji – zaključuje Đukić.

Stavovi u vezi sa gej paradom blago poboljšani u odnosu na 2010.

Mnogi su se začudili zbog čega je organizacija “Europrajda” izvela u nedelju toliko ljudi na ulice, a već osam godina se manje više nesmetano održava gej parada u Beogradu?

Izvršni direktor CESID-a Bojan Klačar ističe da se percepcija javnosti u vezi sa ovom manifestacijom sporo menja.

Tako je na Tviteru priložio istraživanje po kome se jedino blago smanjila spremnost ljudi u Srbiji da se otvoreno bore protiv gej parade.

– Stavovi prema paradi ponosa, 2010 vs. 2021. Promene su vrlo male, sporo idu, stavovi su postojani. Dobro je da one promene koje postoje – idu na bolje, u delu otvorenog nasilja gde se % spremnih za nasilje smanjio sa 4% na 1% – napisoa je na Tviteru Klačar.

Stavovi građana Srbije o gej paradi

Zamislite situaciju da slučajno prolazite pored gej parade. Kako biste vi reagovali na to?

Dobro bih se informisao/la kada je taj događaj da nipošto ne budem u blizini

2021. 13%

2010. 10%

Ne bih izdržao da ne uletim i udarim nekog u toj grupi, jer me to veoma nervira

2021. 1%

2010. 4%

Ne bih izdržao da makar ne dobacim nešto

2021. 7%

2010. 7%

Iz radoznalosti bih zastao da vidim kako to izgleda i šta se tu dešava

2021. 17%

2010. 17%

Prošao bih kao i pored svakog drugog javnog događaja koji me ne interesuje

2021. 47%

2010. 49%

Ne zna, ne može da proceni

2021. 11%

2010. 10%

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije