Turistički vaučeri, čije je važenje trebalo da istekne danas, moći će se koristiti do kraja godine.
Uz to, sve što ostane od pet miliona maraka, ranije planiranih za vaučer ponudu, biće usmjereno u podršku ovoj grani privrede. Kome će se i na koji način dijeliti podsticaji, biće, kako je najavljeno iz Vlade RS, stvar dogovora sa predstavnicima turističke privrede.
Da li će hotelijeri, ugostitelji i turističke agencije i uz ovakve mjere isplivati i preživjeti korona krizu teško je predvidjeti.
Posebno je pitanje kako “oživjeti” turizam, usred mrtve sezone, jer vrijeme ljetnjih odmora i putovanja je prošlo, a prava zima sa snijegom i skijaškim stazama je još daleko.
Neki se nadaju da će im kakav takav prihod donijeti Nova godina, ali novogodišnja slavlja se zbog pandemije već uveliko otkazuju.
U Srpskoj je, zbog katastrofalne situacije u turizmu, koja je, da nije bilo podrške iz Kompenzacionog fonda i budžeta RS, mogla biti i gora, ozbiljno uzdrmano na stotine, mahom malih preduzetnika i ugroženo najmanje 14.000 radnih mjesta, ne računajući sezonce, poljoprivrednike, zanatlije, zabavljače… koji su naslonjeni na turizam.
Početak turističke sezone u Republici Srpskoj slutio je na pravu katastrofu.
U doba korone nikom nije bilo do putovanja, a zatvorene granice i strah od zaraze učinili su da strani turisti u širokom luku zaobilaze i najatraktivnije destinacije u Srpskoj, poput rafting kampova na Tari, Jahorine, ili rijeke Ribnik, koja je raj za flaj fišing.
– U maju i početkom juna, u vrijeme kada su kampovi inače puni najhrabrijih raftera, nismo imali nijednog jedinog gosta – kaže Borko Todorović iz Rafting centra “Drina Tara”.
Nada za spas je stigla 15. juna, kada je počela podjela turističkih vaučera, s ciljem da se podstakne domaći turizam, jer se strancima više niko nije nadao.
Iz Kompenazcionog fonda RS izdvojeno je pet miliona maraka za emitovanje 50.000 vaučera. Svaki punoljetni građanin RS dobio je pravo na po jedan vaučer vrijednosti 100 KM, koji može iskoristiti za noćenje na turističkim destinacijama u Srpskoj.
Prvobitno je planirano da se vaučeri mogu koristiti najkasnije do 15. novembra i to za najmanje tri noćenja sa doručkom. Kako je vrijeme odmicalo, kriteriji su bivali sve labaviji.
Prvo je jesenas odlučeno da se broj obaveznih noćenja sa tri smanji na dva, a potom je, u četvrtak, tri dana prije isteka roka, važenje vaučera, odlukom Vlade RS, produženo do Nove godine.
Učinjeno je to, priznao je premijer RS Radovan Višković, pod pritiskom hotelijera i ugostitelja, koji već mjesecima traže dodatne povlastice, prijeteći otpuštanjem nekoliko hiljada radnika.
– Nije tačno da ugostitelji i hotelijeri nisu do sada dobili nikakavu pomoć, kako tvrde neki od njih i kako se plasira u javnosti. Dobili su jednako kao i drugi privredni subjekti u martu i aprilu, neki naknadu minimalnih plata, neki plaćene doprinose. Dobili su i podršku u vidu vaučera – rekao je Višković.
Ipak, vaučeri nisu planuli, kako su se nadali optimisti. Iako se uz vaučer, na nekim destinacijama, mogao dobiti mini odmor uz doplatu od samo desetak maraka, do sada je preuzeto i iskorišteno tek 21.370 vaučera, manje od polovine planiranog broja. Ipak, u Ministarstvu trgovine i turizma RS su zadovoljni.
– Broj stranih turista u proteklom periodu je bio zanemariv i domaći ugostitelji većinom su mogli računati na prihode koje ostvaruju od domaćih turista, zbog čega smo se i odlučili za projekat subvencionisanja boravka domaćih turista. Broj izdatih vaučera svjedoči da su naši građani prihvatili ovaj potez, posebno ako uzmemo u obzir činjenicu da, uprkos očekivanjima, nije došlo do poboljšanja epidemiološke situacije – kažu u ovom ministarstvu.
Statistike pokazuju da su vaučeri zaista bili presudni da turizam u RS ne potone. Od početka godine do kraja septembra broj turista u Srpskoj je, u odnosu na isti period lani, opao za 52 odsto, a domaćih turista je bilo skoro duplo više nego stranaca, dok su ranijih godina dominirali stranci. Turisti su na destinacijama boravili, u prosjeku, tri noći, što takođe svjedoči da su većina domaćih gostiju bili vaučer turisti.
Zanimljivo je da su među malobrojnim stranim turistima u Srpskoj ove godine dominirali gosti iz Srbije – od ukupno 56.679 stranaca, koliko ih je za devet mjeseci posetilo RS, njih čak polovina, odnosno 28.462 došlo je iz Srbije.
Većin njih je, kako svjedoče turistički radnici, u RS svraćala na dva tri dana, na putu za more, odnosno za Neum ili Crnu Goru, jer su granice EU ljetos bile zatvorene. Gosti iz Srbije su tako, više nego domaći vaučer turisti, spasili sezonu u rafting kampovima na Tari.
Blizinu mora, ali i mediteransku klimu, vješto su iskoristili i ugostitelji iz Trebinja. Ovaj grad je u jednom periodu imao čak i više gostiju nego Neum i gotovo jednak broj turista kao Dubrovnik.
U ovom gradu na jugu Hercegovine dominirali su domaći vaučer turisti, pa se radilo punom parom i u septembru i početkom oktobra. Ipak, sa jesenjim kišama nestali su i turisti sa trebinjskih ulica.
Neki hotelijeri su već najavili zatvaranje objekata. Ono što su zaradili tokom ljeta i s početka jeseni, bilo je, kažu, dovoljno da se preživi, ali ne i da se prezimi, jer su se za goste borili, između ostalog, i popustima.
Nevena i Sveto Stanić, vlasnici malog porodičnog hostela u Trebinju, poznatog po popularnim cenama, odlučili su da, bar privremeno, odustanu od ovog biznisa.
– Ljetos i jesenas nismo imali nijednog gosta, koji je došao bez vaučera, a sada ne dolaze ni sa vaučerima. Jednostavno, sezona je završena, a držati prazan hostel je čist gubitak, koji mi ne možemo podnijeti – rekla je ranije za Srpskainfo Nevena Stanić.
Da su trenutno u najvećoj krizi upravo ugostitelji na jugu Hercegovine priznaju i u Ministarstvu turizma RS. Broj turista opada i u Višegradu i u Nacionalnom parku “Sutjeska”, koji su tokom ljeta bili dobro posjećeni.
-Sa dolaskom jeseni sve više turista interesuje se za olimpijsku planinu Jahorinu, dok je interesovanje banje konstantno, a vaučeri se najviše koriste u „Banji Vrućica“ u Tesliću, „Banji Vilina vlas“ u Višegradu i „Banji Dvorovi“ u Bijeljini – navode u ovom ministarstvu.
Sve su prilike, dakle, da će se kasnojesenjskim vaučerima najviše okoristiti skijaši i penzioneri. Ili možda ipak hotelijeri i ugostitelji, koji se nadaju da u ovo doba godine nikom nije do vaučera i putovanja i da će lavovski dio od preostalih 2,8 miliona maraka iz Kompenzacionog fonda biti preusmereno na direktne subvencije.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu