Društvo

"Mrtva trka" novinara i sveštenika: Njima vjeruju, a građanima u BiH jasno i ko ih najviše "mulja"

Građani BiH najviše veruju medijima, za koje se opredijelilo čak 80 odsto ispitanika, te vjerskim institucijama, za koje je “glasalo” 70 odsto anketiranih, pokazalo je najnovije istraživanje Fondacije “Fridrih Ebert” u BiH.

"Mrtva trka" novinara i sveštenika: Njima vjeruju, a građanima u BiH jasno i ko ih najviše "mulja"
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Rezultati ovog istraživanja, koji su 3. maja, na Svjetski dan slobode medija, predstavljeni u Banjaluci, pokazuju da, generalno gledano, nema značajnijih razlika u stavovima ispitanika iz Federacije BiH i Republike Srpske.

Ispostavilo se, međutim, da građani Srpske i ove, kao i prošle godine, ipak malo više vjeruju sveštenicima, nego novinarima.

U istraživanjima koje svake godine od 2009. objavljuju Fondacija “Fridrih Ebert” i Udruženje “BH novinari”, mediji i vjerske zajednice su uvijek zauzimali vrh tabele.

Popovi prvi u Srpskoj

Na nivou BiH rezultat je lani bio izjednačen: i mediji i vjerske zajednice su dobile glasove 76 odsto građana.

Međutim, 82 odsto građana Srpske se 2021. izjasnilo da najviše vjeruju vjerskim institucijama, a 76 odsto medijima. Ove godine taj je procenat u Srpskoj 84:81 u korist sveštenstva.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Povjerenje raste prema NVO sektoru i međunarodnoj zajednici. Pad povjerenja prisutan je kod kod političara i političkih partija, koji su već godinama na dnu liste povjerenja.

A koliko su građani zadovoljni radom medija i novinara, kojima poklanjaju povjerenje? Odgovor bi bio: srednja žalost.

Skoro 20 odsto ispitanika u BiH je potpuno nezadovoljno radom medija, a trećina njih se izjasnila da su „donekle zadovoljni“.

Pod uticajem politike

Većina ispitanika, i na nivou BiH i u Republici Srpskoj, smatra da je sloboda medija tek „donekle prisutna“.

Sa tvrdnjom da je rad novinara “politički motivisan“ saglasno je 72 odsto ispitanika, od toga 66 procenata u FBiH i 83 odsto u RS.

Slično kao i ranijih godina, i sada oko dvije trećine anketiranih smatra da je politička zavisnost najveća prepreka slobodi medija, te da su političari i političke stranke najveći kršitelji novinarskih prava i medijskih sloboda.

Dobra vijest je da „samo“ devet odsto građana u BiH smatra da napadi na novinare „u nekim situacijama“ mogu biti opravdani.

Disciplinovanje novinara

To je za skoro 15 odsto manje nego lani. Ranijih godina je procenat onih koji misle da novinare treba s vremena na vrijeme mlatnuti po glavi, i tako ih naučiti pameti, dosezao do nevjerovatnih 27 odsto.

Pročitajte još

Dok je od 2017. do 2019. godine takvih bilo znatno više u RS, nego u FBiH, ove godine je situacija drugačija. Broj onih koji misle da treba napadati, pa i tući novinare, u FBiH je za čak tri procenta veći nego u Srpskoj.

Da bi došlo do unapređenja novinarskog rada, stanovnici BiH smatraju da je potrebno prije svega pooštriti kriterijume za ulazak u novinarsku profesiju, ali i poboljšati uslove rada, unaprijediti sistem obrazovanja novinara i poboljšati njihov materijalni položaj, te osigurati bolju primjenu zakona.

Građani su tek djelimično zadovoljni izborom tema o kojima novinari izvještavaju. Smatraju da u medijima treba biti više tekstova i priča o narodnoj svakodnevici, socijalnim i ekonomskim temama, zdravstvu, obrazovanju, te o korupciji i kriminalu.

Nekažnjeni napadi

Kad su u pitanju predstojeći izbori, svaki peti ispitanik smatra da im ne treba predizborni program, jer se informišu putem interneta i društvenih mreža.

Komentarišući rezultate istraživanja, Siniša Vukelić, urednik poslovnog portala “Capital”, istakao je da bi stavovi građana vjerovatno bili slični i da su ih anketari pitali koliko političari utiču na zdravstvo, pravosuđe ili obrazovanje.

– Političari su jedina biljka koja uspijeva u BiH i oni pod svojom šapom drže sve segmente društva, a građani to dobro prepoznaju – rekao je Vukelić.

Dodaje da je poseban problem što su napadi političara na novinare ostali nekažnjeni.

Siniša Vukelić daje izjavu
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

– Nekažnjivost političara nasilnika i njihovo sve bahatije ponašanje dovelo je do porasta autocenzure. Naprosto, novinari se plaše da i započinju priče u kojima bi mogli potkačiti moćnike, a njihov strah je naročito izražen nakon korona krize, koja je ugrozila mnoge medije i mnoga radna mjesta u medijima – ocijenio je Vukelić.

Kontradiktornost

Mladen Mirosavljević, profesor javnog mnenja na Banjaluka koledžu, podsjetio je i na istraživanje Fridom Hausa, kojim je potvrđeno da je BiH, uz Srbiju, naviše nazadovala u posljednjih godinu dana u pogledu slobode medija i demokratizacije društva.

Istakao je, međutim, da rezultati istraživanja Fondacije “Fridrih Ebert” pokazuju da je veliko pitanje da li je građanima BiH uopšte stalo do medijskih sloboda i demokratije.

– Ako dvije trećine ispitanika smatra da političari imaju najveći uticaj na rad medija, kako onda ti isti građani vjeruju takvim medijima, a ne vjeruju političarima. To je prilično kontradiktorno – rekao je Mirosavljević.

On je takođe istakao da bi bilo dobro provjeriti koliko među konzumentima televizijskih programa ima građana mlađih od 30 godina.

– Vjerujem da bi se ispostavilo da su kod te grupacije, kao izvor informisanja, internet i društvene mreže prvi, ako ne i jedini izbor – smatra Mirosavljević.

Loše plaćeni

Vladimir Šušak, novinar u BHRT, javnom servisu koji se mjesecima bori na ivici bankrota, zbog čega su ugroženi i zaposleni, istakao je značaj materijalnog položaja medijskih profesionalaca.

– Materijalni položaj, kao jedan od “alata” koji pomažu novinarima da budu nezavisni i slobodno obavljaju svoj posao, nikako nije primjeren onome čime se bave. Godinama su novinari među najmanje plaćenim visokoobrazovanim kadrom u društvu što ih čini ranjivim na svaku vrstu uticaja ekonomske i političko-ekonomske prirode. U takvim uslovima jako teško mogu da očuvaju vlastiti integritet, iako se dobar dio novinara svojski trudi da “drži glavu iznad vode” – istakao je Šušak.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije