To je pokazao najnoviji detaljan pregled cable.co.uk o brzini interneta u 200 zemalja. Brzina je testirana sa više od 163 miliona testova brzine. Osim BiH, brzinu interneta manju od 10 megabita imaju još Makedonija, Turska, Crna Gora, Albanija, Bjelorusija, Gruzija, Jermenija, Kazahstan i Azerbejdžan.
Ovi podaci uopšte ne čude jer smo mi jedna od rijetkih zemalja koja još nema 4G mrežu, koja podrazumijeva brži internet i kvalitetniju uslugu, a i postojeća 3G je upitna. Istovremeno, spor internet je skup. O mreži četvrte generacije govori se već duže vrijeme i trebalo je da zaživi krajem godine. Po svemu sudeći, kako sada stvari stoje, i to je upitno jer su u pitanju, kako nadležni uvjeravaju, proceduralne smetnje.
Opstanak na tržištu
Spor internet sve više utiče na poslovne rezultate mnogih, a prije svega IT programera, kojima brz i stabilan internet znači opstanak na tržištu.
Stalno smo u pokretu i zavisimo od trenutne mreže. Preko nam je potrebna mreža četvrte generacije, jer često ispadamo neozbiljni u radu zbog loše konekcije, naročito u pokretu – kaže Slaviša N, koji iz Banjaluke radi sa nekoliko inostranih partnera.
Osim toga, 4G mreža znači i brže učitavanje video sadržaja ili otvaranje velikih dokumenata na mejlu.
Neobaviješteni
U Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH, koja daje dozvole internet i mrežnim operaterima, kažu da nisu upoznati sa posljednjim podacima o brzini interneta.
– Prema podacima koje su dostavili operateri, na kraju 2016. godine 29,52 odsto pretplatnika koristilo je internet pakete sa brzinama većim od 10 Mbit/s, dok je na kraju prošle godine taj broj povećan i iznosio je 34,61 odsto – navode u Agenciji.
Međutim, sekretar Udruženja za IT pri Privrednoj komori RS Slavko Dragićević kaže da je problem u tome što nijedan provajder u BiH ne garantuje brzinu interneta koju nudi potrošačima. Tako je, kako kaže, situacija drugačija u praksi od onog kako je prikazana u ponudi.
– S druge strane, odete u Crnu Goru i na plaži imate 3G, odete u neku šumu u Srbiji imate 3G, a dođete u centar Banjaluke i imate onu brzinu E, a slučajno se pojavi 2G – ilustruje Dragićević.
Rast
Šira upotreba informaciono-komunikacionih tehnologija u domaćinstvima i pojedinačno u RS zabilježena je i ove godine. Pametni telefon u privatne svrhe koristilo je čak 88,8 odsto internet populacije.
Broj domaćinstava sa pristupom internetu u 2018. godini porastao je za 5,5 odsto, a posebno je izraženo povećanje korišćenja interneta putem mobilnog širokopojasnog pristupa (24,4 odsto). Po statističkim podacima, internet je koristilo 71,2 odsto osoba, a računar 55,5 odsto.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu