Podaci Instituta za javno zdravstvo RS pokazuju da su u posljednjih nekoliko godina većina klinika i odjeljenja bolnica imali konstantan rast broja liječenih.
Najviše je od 2009. do 2017. godine porastao broj pacijenata sa tumorima, za gotovo 12.000 liječenih, a zatim sa bolestima krvotoka i bolestima sistema varenja u prosjeku za po 3.200 pacijenata više.
Na bolničkom liječenju zbog tumora, tako, godišnje bude više od 35.000 ljudi, a zbog bolesti sistema krvotoka gotovo 20.000 pacijenata. Ljekari kažu da su zabrinjavajući i podaci da se teški infarkti dešavaju i kod sve mlađih ljudi. Prošle godine je tako, u bolnicama u RS od akutnog infarkta miokarda liječeno 1.876 pacijenata, a četiri pacijenta su bila mlađa od 30 godina, dok je najmlađi imao svega 26 godina. Prije samo 15-tak do 20 godina, ističu stručnjaci, to je bilo teško zamisliti.
Glavni faktori rizika oboljevanja od ovih bolesti su visok krvni pritisak i visok holesterol, kao i konzumiranje duvana, gojaznost, fizička neaktivnost, te loša ishrana, odnosno nedovoljan unos voća i povrća.
– Pored genetskih predispozicija, loše životne navike i stres su glavni uzroci povećanja kardiovaskularnih oboljenja uopšte, a kardiovaskularne bolesti su globalno u porastu. Zbog toga oboljeva i više mladih ljudi nego ranije. Mladi rano počinju da puše, nezdravo se hrane, fizički su neaktivni i za računarima su, a manje posvećuju pažnje sportu i slično. To jeste po godinama mlad organizam, ali je pitanje koliko je biološki zaista mlad – objašnjava kardiolog Boris Goronja.
Ove godine Svjetski dan srca obilježen je pod motom “Moje srce, tvoje srce”. Kako je istakao nacionalni koordinator za prevenciju kardiovaskularnih bolesti u Srpskoj Duško Vulić, cilj je da svaki čovjek bude podstaknut da brine o svom srcu.
– Posebno se ističe da treba da obećamo da ćemo za naše srce uraditi sve, a to podrazumijeva što više fizičke aktivnosti, puno voća i povrća, manje soli i odricanje od cigareta – poručio je Vulić.
Kako navode stručnjaci, promjenom loših navika, može se izbjeći 80 odsto preranih slučajeva smrti od bolesti sistema krvotoka.
Kardiolozi ističu i da se mora promovisati i zdrav način života, da bi se smanjili faktori rizika od oboljevanja. Jedna od osnovnih mjera prevencije bolesti i smanje rizika je, kažu, kontrolisanje i regulisanje krvnog pritiska, ali i šećera, te masnoće u krvi.
– Prije svega, treba da budemo sami sebi prijatelji i da smanjimo sve faktore rizika na koje možemo da utičemo. Jako je važno, recimo, da ljudi koji imaju povišen krvi pritisak redovno uzimaju lijekove. Osim toga, važno je i da se češće rade pregledi. Veliki dio problema je to što se ljudi kasno javljaju ljekarima, kada već imaju teške probleme i generalno zanemaruju svoje zdravlje. Ako vozite automobil jednom godišnje obavezno na tehnički pregled, bar tako bi trebalo da se odnosimo i prema svom organizmu. Dakle, bar jednom godišnje treba otići na sistematski pregled, a odatle dalje, po potrebi, i na specijalističke preglede – ističe Boris Goronja.
Gojazni teže mijenjaju navike od pušača
Ljekari koji u RS rade sa pacijentima sa povećanim rizikom od obolijevanja od bolesti sistema krvotoka ističu da najbolje rezultate postižu sa pušačima, koji prihvataju savjete i nerijetko se odriču cigareta, dok najlošije rezultate imaju kod gojaznih osoba.
– Mada dajemo savjete za pravilan način ishrane i fizičku aktivnost, uz preporuku za pravilne vježbe za skidanje gojaznosti koja je opterećujuća za rad srca, ne postižemo željene rezultate – objasnila je nedavno specijalista porodične medicine u Prnjavoru Ljiljana Milosavljević.
Godišnje umire oko 7.000 ljudi
Po zvaničnim podacima, kardiovaskularna oboljenja su, uz karcionome, i uzročnik najvećeg broja smrtnih slučajeva u Republici Srpskoj. Godišnje je to, kažu stručnjaci , oko 7.000 ljudi, dok su u svijetu kardiovaskularne bolesti odgovorne za 17,7 miliona smrti godišnje.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu