Na kakvoj je stolici predsjednik Aleksandar Vučić sjedio u Bijeloj kući, zašto se tokom potpisivanja sporazuma okrenuo ka srpskoj delegaciji i kome sve predsjednik SAD Donald Tramp dijeli hemijske olovke, sve to su tek trivije koje bacaju u zapećak važno pitanje koje se nameće nakon burnih sastanaka u Vašingtonu i Briselu, piše Blic.
Imajući u vidu da su prije dva dana postignuti prvi rezultati u dijalogu, ali i to da je Zaharova scenu sa sastanka Vučića i Trampa uporedila sa scenom iz filma “Niske strasti”, nije teško zaključiti da bi sve ovo moglo da udalji, ili već jeste Srbiju od Rusije i približi je Zapadu.
Tim prije jer je incidentom Zaharove jasno oslikano kako Moskva vidi bratsku ljubav Srba i Rusa. Do sada Beograd je balansirao u spoljnoj politici, držeći se maksime “i Zapad i Rusija”, ali direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov kaže za Blic da mu se čini da je gotovo sa tim “međuvremenom”.
Ka EU nas opredjeljuje ubrzavanje dijaloga i da nas čeka najavljeni paket pomoći, gdje bi kao najveća zemlja Balkana trebalo da dobijemo najviše, smatra Aleksandar Popov
– Izgleda mi da je u toku prestrojavanje na međunarodnoj sceni, i da se u tome Srbija očigledno okrenula ka Zapadu. Tome je doprinijelo i što se pitanje Kosova našlo na unakrsnoj vatri Amerike i EU, ali i suočavanje sa stvarnošću što se tiče ekonomije i štete koje je nanio virus korona. Ka EU nas opredjeljuje ubrzavanje dijaloga, ali i prihvatanje realnosti da ni naša zemlja neće biti pošteđena ekonomskih posledica i da nas čeka najavljeni paket pomoći gde bi Srbija kao najveća zemlja Balkana trebalo da dobije najviše. Čini mi se da Srbija u spoljnoj politici gleda šta je najpragmatičnije, da idemo ka onome koji nam najviše može pomoći. Dugo se pogrešno mislilo da nam Rusija pomaže najviše, ali to nije ni deseti dio od pomoći EU – napominje Popov.
– Donosi i domaći zadatak koji će najteže ići, a tiče se unutrašnjih reformi, a čini mi se i da bi moglo da počne otopljavanje odnosa Beograda i Zagreba – procenjuje Popov.
Da svjedočimo velikom zaokretu u spoljnoj politici, smatra i Stefan Surlić, docent Fakulteta političkih nauka.
– Iako ono što je potpisano u Vašingtonu nije klasični sporazum, već izjava o namjerama, vrlo je politički obavezujuća jer je potpisana u prisustvu predsjednika SAD. Čak i da Tramp ne ostane na istoj poziciji, Amerika će insistirati na tom dokumentu. Ipak, ne treba smetnuti sa uma da smo se približili kursu SAD što se tiče Jerusalima i Hezbolaha, ali smo se i udaljili od EU. Ovaj dokument i praktično udaljava Srbiju od Rusije i od Kine ako sve odredbe zaista budu na snazi – napominje Surlić.
Direktor Foruma za etničke odnose Dušan Janjić za Blic kaže da se Srbija ne samo riječima već i konkretno udaljila od Rusije.
– Samo naivni mogu da povjeruju da je Zaharova onaj post o Bijeloj kući postavila samoinicijativno. Ona dovoljno i jako dobro zna šta šefovi misle, i ima ovlašćenje da kreira ovakav slučaj. Dalje, ono što Rusija iz poslednjih koraka Srbije vidi, a tiče se sporazumu jeste naš stav o Hezbolahu, čime smo Moskvi pokvarili igru jer ona je drugačijeg stava. Oduvek se Srbija smatrala zapadnim krilom bliskoistočne krize, sad smo unutar te krize. To je ono što Rusiju brine, ali je brine i to što smo prešli i na polje ekonomije jer se preko američkih kompanija dogovara energetska diversifikacija. To onda znači konkurenciju zapadnih kompanija – napominje Janjić.
1. Samit u Vašingtonu i prisustvo Trampa
Iako ono što je potpisano u Vašingtonu nije klasični međunarodni sporazum već izjava o namjerama, vrlo je politički obavezujuća jer je potpisana u prisustvu predsjednika SAD Donalda Trampa. Tačke koje se odnose na Izrael udaljavaju nas od Rusije i Kine.
2. Sastanak u Briselu i pomoć EU
Ubrzani pregovori uz posredstvo EU, pokrenuta važna pitanja poput ZSO, imovine, nestalih i raseljenih lica. Tu je i činjenica da nas čeka najavljeni paket EU pomoći, gde bi Srbija kao najveća zemlja Balkana trebalo da dobije najviše.
3. Diplomatski skandal Marije Zaharove
Tvit kojim je portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova uvrijedila predsjednika Srbije Aleksandar Vučića ne može biti nespretan i nesrećan slučaj i plod njene nepažnje, već predstavlja svojevrsnu poruku Moskve. Kasniji potez Sergeja Lavrova bio je samo diplomatsko peglanje i smirivanje strasti na površini.
Izbačeno uzajamno priznanje, preinačena tačka oko Gazivoda
Uzajamno priznavanje, naziv “Republika Kosovo” i pitanje jezera Gazivode, tačke su koje su uključene, a kasnije uklonjene ili parafrazirane iz sporazuma u Vašingtonu, objavila je prištinska “Koha”. Promjena je, kako su objavili, uslijedila nakon što je Srbija odbila da potpiše dokument koji koristi naziv “Republika Kosovo” i kojim je trebalo da se obaveže na “uzajamno priznanje”. Srbija je takođe, piše ovaj mediji na Kosovu, uspela da nametne naziv pregovora u briselskom dijalogu, nazivajući ih pregovorima između Beograda i Prištine.
Napetosti i sukobi u kosovskoj delegaciji stvorile su tačke u kojima se govori o jezeru Gazivode, pa je preformulisana. “Obje strane djeliće jezero Gazivode kao pouzdan izvor vode i energije”, preinačeno je u: “Obje strane će se složiti da sarađuju sa američkim Ministarstvom za energetiku i drugim vladinim institucijama na izradi studije izvodljivosti s ciljem deljenja jezera Gazivode kao sigurnog snabdjevača vodom i energijom”. Ipak, lider Demokratskog saveza Kosova Isa Mustafa negirao je ove navode.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu