Društvo

Na tržištu sve manje lažnog meda koji nam dolazi iz Kine

Na tržištu Srpske manje je lažnog meda nego u ranijem periodu, i to zahvaljujući angažmanu i dobroj saradnji nadležnih institucija, saopštili su iz Saveza udruženja pčelara RS.

Na tržištu sve manje lažnog meda koji nam dolazi iz Kine
FOTO: SRNA
Ilustracija

Radivoje Maksimović, predsjednik ovog saveza, kaže da je Agencija za bezbjednost hrane BiH nedavno u Mostaru predstavila aktivnosti i planove na suzbijanju patvorenog meda.

Tom prilikom, od pčelara iz regije moglo se čuti da je ovaj problem prisutan i u svim zemljama okruženja – kaže Maksimović.

Dodaje da je riječ o medu uglavnom uvezenom iz Kine i nekih drugih zemalja, koji je veoma niskog kvaliteta.

– U BiH su postojale i firme koje su se bavile prizvodnjom patvorenog meda tako što su sirupima dodavali određene boje. Biće pokrenute dodatne aktivnosti u suzbijanju takvih pojava – poručio je Maksimović.

Podsjetimo, u posljednjem kvartalu 2017. godine na tržištu BiH sprovedena su ispitivanja meda dostupnog na domaćem tržištu, koja su došla do zabrinjavajućih rezultata. Ispostavilo se da je od ukupno sto kontrolisanih uzoraka, čak 53 bilo neispravno. Tačnije, od 73 uzorka domaćeg meda neodgovarajuća su bila 43, a od 27 iz uvoz deset uzoraka.

Pčelari sa kojima smo razgovarali poručuju da sve one za koje se eventualno utvrdi da su namjerno lažirali med, treba kazniti.

– Činjenica je da na našem tržištu ima falš-meda i treba utvrditi ko kako radi – poručuju pčelari.

Foto: A. P./RAS Srbija
Foto: A. P./RAS Srbija

U Inspektoratu RS naglašavaju da je krajem 2017. iz maloprodajnih objekata uzeto 45 uzoraka meda koji su dostavljeni na laboratorijsku provjeru.

– Kod dva uzorka, jedan iz domaće proizvodnje i jedan iz uvoza, utvrđena su velika odstupanja, što ukazuje na sumnju da je riječ o patvorenom medu. Zatečene količine meda su povučene iz prometa. U 11 slučajeva utvrđena su manja odstupanja – ističe portparol Inspektorata RS Dušanka Makivić.

Pčelari iz RS zainteresovani su za izvoz meda u zemlje EU, zbog čega je ova poljoprivredna grana i institucionalno podržana odgovarajućim zakonima i propisima. Ipak, za organizovan izvoz domaćeg meda potrebno je ispuniti sve standarde koje propisuje EU. Iz Evropske komisije za kvalitet meda saopštili su da je, na prvom mjestu, interes potrošača, ali i proizvođača.

– Proizvođači svojim rezultatima moraju pokazati da je novac koji su dobili ispravno i na pravi način potrošen. A to će biti mjereno i time da li će potrošači biti zadovoljni – saopštili su iz ove komisije.

Med iz BiH našao put do Kuvajta

Pozitivno je da je med iz BiH našao put i do nekoliko zemalja Persijskog zaliva, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta i Saudijske Arabije – država koje su svrstane u red najbogatijih u svijetu.

Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuju da izvoz meda konstantno raste, te da je lane, u odnosu na 2016, povećan za 100 odsto.

Pčelari poručuju da je ova sezona za njih zadovoljavajuća i da su, nakon nekoliko loših godina, konačno dočekali pune košnice.

Na području Save prinosi su bili od 25 do 30, a u Hercegovini 20 kilograma po košnici.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije