Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

NADA U KRVNOJ PLAZMI OPORAVLJENIH? Za 10 dana Srbija kreće sa novim načinom liječenja korone

Društvo
Autor:

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Iako za Covid-19 još uvijek nema određenog lijeka, terapije i vakcine, svjetski istraživači i zdravstvena udruženja kažu da krvna plazma pacijenata koji se oporavio od virusa korona sadrži antitijela koja bi mogla da pomognu protiv virusa. U Americi i Kini takvo ispitivanje već je počelo, u Francuskoj kreće sutra, a u Srbiji za desetak dana.

Korišćenje plazme izliječenih od korona virusa najavila je predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić.

– Već smo krenuli da razmišljamo šta dalje. Sljedeće što preduzimamo su plazma terapije, uzimamo krv od ljudi koji su se izliječili, imaju ta antitijela i dajemo ih transfuzijom oboljelima. Sa tim ćemo krenuti za desetak dana pošto prolazi 21. dan od prvog izliječenog – rekla je Brnabić za TV Pink i dodala da će Srbija pokrenuti proizvodnju testova za masovno testiranje antitijela kako bi se znalo koja je otpornost populacije.

– Pravićemo banku plazme kako bismo spremnije dočekali jesen ili zimu ili bilo koji drugi napad epidemije – navela je Brnabić.

Na tu temu juče je govorio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prilikom posjete Novom Pazaru. Kako je rekao, naša država otvorena je za sve što je od pomoći u liječenju oboljelih od korona virusa, ne odbacuje ništa, prenosi Blic.

– Koliko sam razumio, rekonvalescentna plazma može da pomogne u prvom stadijumu bolesti. Vanredno je stanje i vidjećemo i dozvolu za matične ćelije koje, kažu, da mogu da pomognu u daljem toku oboljenja, ali još ništa nije sigurno. Čekamo i pratimo šta cijeli svijet radi. Ništa ne odbacujemo, otvoreni smo za sva mišljenja, i za sve što drugi rade – kazao je on.

Terapija plazmom pacijenata koji su se oporavili od korona virusa prvo je počela u Kini krajem marta, odakle su već stigle pozitivne vijesti.

Foto: ROMAN PILIPEY/EPA

Naime, pet kritično bolesnih pacijenata u Šenženu, koji su bili zaraženi virusom kovid-19, krajem marta dobilo je rekonvalescentnu plazmu. Pacijenti su bili starosne dobi između 36 i 65 godina, dvoje pacijenata bile su žene i svi su bili na respiratorima. U roku od tri dana od primanja plazme, četvoro od pet pacijenata imalo je nižu telesnu temperaturu.

Akutni respiratorni stres kod to četvoro kritičnih bolesnika riješen je u roku od 12 dana, a troje je pušteno iz bolnice.

Inače, pet donora rekonvalescentne plazme bili su dobi do 18 do 65 godina, i svi su bili izliječeni od korona virusa najmanje deset dana prije doniranja.

Američka agencija za lijekove (Food and Drug Administration -FDA) odobrila je takvo eksperimentalno liječenje korona virusa.

Njujorški centar za krv (NYBC) odmah je pokrenuo program doniranja rekonvalescentne plazme, a prvi donor bila je Tifani Pinkni (39) iz Njujorka, majka dvoje djece, koja se upješno oporavila od virusa korona.

Ljekari se nadaju da će se plazma iz njene krvi moći da se koristi za liječenje pacijenta oboljelog od virusa.

– Srce mi je puno kad pomislim da se možda u mojoj krvi nalazi odgovor – rekla je ova Nujorčanka koja je uspjela da pobijedi Covid-19.

Foto: ANDREA FASANI/EPA

Doktor Dragan Delić za Blic pojašnjava da je korišćenje krvne plazme jedan od terapijskih pristupa i da se često koristi kod ciroze jetre.

– Plazma je tečnost koja pripada krvi iz koje su izvučeni ćelijski elementi, sadrži vitamine, minerale i ono najvažnije – protein albumine. Šta je ovdje specifično? Kad neko ima infekciju stvaraju se antitijela na antigene koji pripadaju virusu. Znači, u slučaju ovog virusa Covid-19, trebalo bi da se oko desetog dana stvore antitijela, a poslije toga zaštitna antitijela koja ostaju doživotno i ona se zovu IgG antitijela. Ona su dokaz da je neko preležao infekciju – kaže doktor Delić i dodaje da epidemija mora da se završi kako bi bilo izvršeno testiranje na IgG anitijela.

– Moramo da znamo koliko je ljudi preležalo virus korona, tačan procenat onih koji jesu zaštićeni, a sada takvo testiranje ne bi dalo pravu sliku stanja, jer je epidemija još u toku. Inače ti testovi su komercijalni i mogu vrlo kako da se uvedu u naš sistem, za njih su zaduženi infektolozi – precizira naš stručnjak.

Ovo se poklapa i sa najavom epidemiologa dr Predraga Kona, koji je na jučerašnjoj konferenciji za novinare u Vladi Srbije rekao da će nakon završetka epidemije, tokom ljeta, biti urađeno testiranje ko sve ima antitijela i ko je stekao imunitet na korona virus.

– Uzima se uzorak na određenim mjestima u Srbiji i ispituje se prisustvo antitijela. To nam služi za budućnost, tako je planirano, imaćemo testove koji daju tačni procenat zaštićenih od virusa – rekao je dr Kon.

Kako bi ova terapija trebalo da izgleda, objašnjava i epidemiolog prof. dr Zoran Radovanović.

– To je jedna od varijanti da se bolesniku pomogne davanjem antitijela onih koji su već preležali. Krvnom frakcijom koja se zove plazma, u venu oboljelog se unose gotova antitijela koja bi trebalo da djeluju na virus i uništavaju ga. U nekim zemljama gdje je prošao prvi talas epidemije pokušalo se sa takvim načinom, a mi sada imamo prve izliječene i može da se pokuša sa istim – ističe prof. dr Radovanović.

Budući da je bolest nova, u ovoj fazi se daje cijela frakcija krvi, ali prema riječima profesora Radovanovića, bolje je unijeti samo prečišćena antitijela.

– Nema potrebe davati cijelu plazmu, već se izdvajaju samo antitijela i to je standardna terapija za mnoge bolesti. Uskoro će vjerovatno plazma biti prečišćena i izdvajaće se čista antitela, takozvani imunoglobulini. Za izdvajanje, prečišćavanje i standardizovanje antitijela potrebno je određeno vrijeme da se tehnologija razradi. To će biti moguće kroz mjesec dana ili možda čak i skorije – smatra dr Radovanović.

Foto: Goran Šurlan/RAS Srbija

Kako kaže, riječ je o pasivnoj zaštiti koja odmah djeluje, a štiti relativno kratko – dvije, tri nedjelje.

– Primjera radi, kada čovjeka ujede bjesan pas, daje se vakcina koja će da ga štiti kasnije, ali i gotova antitijela da štite narednih dana dok vakcina ne počne da djeluje. Nakon dvije, tri nedjelje ta antitijela nestanu, a za to vrijeme od vakcine se razviju sopstvena antitijela. Vakcina tjera organizam da sama stvara antitijela, a ovo je način da unesete već gotovu odbranu koja djeluje odmah nakon sat, dva – objašnjava prof. Radovanović.

Zbog kratkoročne zaštite, ne može se dati preventivno cijeloj populaciji.

– U načelu, namijenjena je onima koji su već bolesni kako bi im se olakšalo. Eventualno, može se dati i onima za koje se očekuje da će narednih dana biti jako izloženi zarazi – ukazuje profesor.

Naglašava da teoretska znanja govore da bi to moglo da pomogne, ali je zasad upitno u kojoj mjeri je efikasno u praksi.

– To je jedan od mogućih pravaca, kao što se daju antimalarici ili lijekovi protiv side. Neki tvrde da pomažu, drugi nisu tako sigurni, ali ubrzo će se steći iskustvo pa ćemo vidjeti šta je najefikasnije. Do sada nije napravljena vrijedna naučna studija koji bi to verifikovala, jer nije bilo prilike da se radi takozvana dupla slijepa proba. To znači da se polovini pacijenata daje standardna terapija i plazma, a drugoj polovini samo standardna terapija i onda se uporede rezultati – kaže prof. dr Radovanović.

Istorijski gledano, ovo je funkcionisalo i u prošlom vijeku: rekonvalescentna plazma prvi put je korišćena 1890-ih godina za infektivne bolesti poput morbila i difterije, a ovaj metod uspješno je primjenjen u Sjedinjenim Američkim Državama i tokom pandemije španske groznice 1918. godine.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.
Možete da nas pratite i na Facebook stranici

IZDVAJAMO