I najnoviji podaci Eurostata pokazali su da smo, kada je riječ o ekonomskom blagostanju, na evropskom začelju, rame uz rame s Albanijom.
Na listi globalne konkurentnosti za 2019. BiH je zauzela 92. poziciju, među 141 državom svijeta, dok smo se po jednostavnosti poslovanja plasirali na 90. mjesto, od ukupno 190 država svijeta, ostavši da gledamo u leđa Butanu, Zambiji, Albaniji, Mongoliji…
Ipak, najveći problem nije to što smo konstantno gori od drugih, nego što svake godine, ako već nećemo ili ne možemo naprijed i tako bar ostanemo tu gdje jesmo, mi bilježimo sve lošije rezultate.
Naravno, nelogično bi bilo očekivati da se takmičimo i mjerimo s jednim Luksemburgom, Švajcarskom ili Njemačkom, ali mi smo svjetlosnim godinama daleko i od, na primjer, Slovenije, čiji građani pet puta bolje žive od nas.
I stanovnici ostalih zemalja bivše Jugoslavije, osim Makedonije, žive ugodnije i sigurnije od građana BiH, kao da je riječ o zemljama sa različitih kontinenata, a ne o komšijama koji bi trebalo da su, u pogledu razvoja, bar tu negdje.
Međutim, dok se drugi, u skladu sa nasljeđem, te svojim mogućnostima i vizijama, trude da što više rade i grade, kod nas su stalno prisutne neke političke tenzije i prepucavanja koja narodu nikada nisu donijela ništa dobro, štaviše.
Zato ne čudi što, u poređenju sa državama okruženja, neki bolji život u inostranstvu najviše traže ljudi iz BiH, a odlaze i oni koji imaju svoj krov nad glavom, te dobar i siguran posao.
Ovo je trenutno, definitivno, jedan od najvećih problema sa kojim se suočavamo, ali to krojače naših sudbina pretjerano ne sekira.
Računaju na to da neće baš svi moći da odu, te da će ostati dovoljno onih koji su, uprkos lošem stanju u državi, opet spremni da listić sa zaokruženim njihovim imenima ubace u glasačku kutiju.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu