U ovo doba godine je temperatura obično daleko ispod nule, ali ovih dana dostiže i nezapamćenih 19 stepeni u zapadnom dijelu zemlje.
Porast temperature je izazvao nestanak snijega, pa je glavni grad Oslo primoran svoje građanstvo opskrbiti umjetnim, kako se djeca ne bi dosađivala tokom zimskih mjeseci.
Aktivnosti poput klizanja i skijanja su veoma popularne među mladima, a nedostatak prirodnog snijega prijeti ugroziti zabavu velikog broja stanovništva.
U šumi Oestmarka je već pokrenuto šest strojeva za stvaranje snijega, a pojedini vrtići razmatraju uvođenje snježnih topova, kako bi djeca mogla raditi snjegoviće za vrijeme odmora.
Za djecu je zima bez snijega jako dosadna – ističe Ine Kvaleng, upravnica jednog vrtića u Oslu. Samo jedno ispaljivanje snježnog topa košta 608 evra, ali to je cijena koju su spremni platiti kako bi zimska idila opstala, tvrdi Kvaleng.
Snježni pokrivač odavno jenjava
Broj snježnih dana se prepolovio u posljednjih 120 godina. Tek 50 dana ispunjenih snijegom debljim od 30 centimetara se očekuje do 2050. Uzrok ovih vidnih promjena je globalno zagrijavanje.
Norveški meteorološki institut je naglasio da se moraju primijeniti mjere prilagođavanja klimi koja će nastaviti biti sve toplija.
– U južnoj Norveškoj povećanje temperature može prouzrokovati ljetne suše, a postoji rizik i od šumskih požara. Padavine će biti pojačane, što može izazvati poplave i ugroziti usjeve – glasi upozorenje na veb stranici instituta.
Zbog čega su slabije snježne padavine problem?
Norveška je domovina zimskih sportova. Kako ističe Frode Plejm, rukovodilac norveškog Grinpisa za Euronews, odsustvo snijega zaista utiče na ljude.
– Zvučaće kao izlizana fraza, ali skijanje je za Norvežane isto što i čaj za Britance. Snijeg je dio našeg kulturološkog DNK – kaže Plejm.
Norveški Grinpis zahtijeva da se vlada pozabavi borbom protiv klimatskih promjena, skrećući pažnju na činjenicu da je Norveška sedma u svijetu po emisiji ugljendioksida, prenosi Klix.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu