Podaci se odnose na majska lična primanja, koja govore da je 26 osoba s prebivalištem u najvećem gradu Srpske imalo platu koja je jednaka 11 republičkih prosečnih plata. Prosječna plata za peti mjesec ove godine u Republici Srpskoj iznosila je 903 KM.
Podaci koje smo dobili iz Poreske uprave govore da u Banjaluci živi ukupno 970 osoba sa primanjima iz radnog odnosa većim od 3.000 konvertibilnih maraka. U Banjaluci ima ukupno oko 70.000 zaposlenih od oko 260.000 zaposlenih u cijeloj Republici Srpskoj.
Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave RS, kaže da primanja iz radnog odnosa veća od 10.000 maraka najverovatnije imaju menadžeri u bankarstvu i osiguravajućim kućama. Upravo su u ovim djelatnostima i najveća prosječna primanja koja evidentira Zavod za statistiku RS.
Kada posmatramo sa stanovišta ostalih primanja u Republici Srpskoj, onda su navedena primanja abnormalna za situaciju u kojoj se nalazi većina građana. Međutim, ako mjerite vrijednost posla, onda je to nešto što pokazuje da su ti ljudi sigurno odgovorni za ogroman profit u kompaniji u kojoj su menadžeri – navodi Marić.
Istovremeno, u Banjaluci, kao privrednom, administrativnom, kulturnom i političkom centru Republike Srpske, ima oko 800 zaposlenih sa primanjima iz radnog odnosa od 3.000 do 5.000 konvertibilnih maraka.
– To su rasponi plata rukovodilaca uglavnom u javnom sektoru – ministara, direktora i drugih rukovodilaca – ocjenjuje Marić.
On smatra da sva navedna primanja nisu velika, već da su plate nižerangiranih niske.
– Ne može čistačica u Vladi imati primanje od 450 KM. Kod nas se poistovjećuje termin najniže plate i primanja. Zakon o radu je jasan i precizan – radnik zarađuje platu za radni učinak, a na platu ima pravo na naknadu toplog obroka i regresa. Istovremeno, najniža plata je 450 KM, što govori da bi čistačica trebalo da prima najmanje 650-700 KM – dodaje Marić.
On kaže da je premijer RS Radovan Višković izjavom da radnici ne mogu da žive od 500 ili 600 KM plate možda nagovijestio kolika će biti najniža plata u Republici Srpskoj.
– Svuda u svijetu je najniža plata reper za isplatu socijalne pomoći i naknada, a kod nas se najnižom platom vrednuje rad. Žalosno je ako je jedini benefit RS najniža primanja u regionu – poručuje Marić.
Po posljednjim podacima, minimalac od 450 KM dobilo je nešto više od 18.000 zaposlenih, a manje od minimalca primilo je oko 17.000 radnika.
Saša Trivić, poslodavac iz Banjaluke, vjeruje da u primanjima većim od 10.000 KM nema menadžera iz proizvodnje.
– Nema tu ništa čudno niti sporno. Ako ti je povjerena vrijedna višemilionska imovina na upravljanje, to mora da se plati. Ozbiljni prihodi traže ozbiljne plate – ocenjuje Trivić.
I on kaže da plate od 3.000 do 5.000 KM dominiraju u javnom sektoru na rukovodećim pozicijama. On smatra da će država morati da promijeni sistem plata u javnom sektoru, prije svega da bude veća plata premijeru.
– Ja sam to i predsjedniku Vlade na sastanku rekao da je s tako malom platom blokiran rast nižerangiranima u javnoj upravi. Osim toga, i u upravi treba da se vrednuje rad, a ne da se svima određuje ista plata, bez obzira na učinak – navodi Trivić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu