Ističe to generalni direktor “Elektroprivrede RS” Luka Petrović, dodajući da to znači i potpunu reorgranizaciju i smanjenje troškova poslovanja svih termoelektrana u BiH, a posebno u sistemu ERS.
I u ostatku regiona uveliko se radi na izgradnji obnovljivih izvora, a problem emisije štetnih gasova prisutan je kod svih termoelektrana. To se rješava i sprečava, ulažu se ogromna sredstva, ali istovremeno se plaća naknada za emisiju CO2 koja nije nimalo jeftina. To je cijena gotovo berzanska, sada je 25 evra po megavat satu proizvedenom ili po toni, a siguran sam da naše termoelektrane to sada ne bi mogle da izdrže – kaže Petrović.
Podnošljivo bi bilo jedino, kaže, ako bi se išlo u neku vrstu faznog plaćanja tih naknada.
– Čuli smo da se u Crnoj Gori sada plaća trećina te naknade u TE Pljevlja i siguran sam da će i ovdje ići neko fazno plaćanje nadoknade za CO2, što bi moglo biti podnošljivo, da u narednih nekoliko godina i im budemo u stanju da to finansiramo i da na neki način čuvamo i životnu sredinu, što nam je svima cilj – poručio je Petrović tokom prvog Samita energetike u RS, koji je nedavno održan u Trebinju.
Zajedno sa kompanijom SET i gradom Trebinjem, “Elektroprivreda RS” je bila jedan od organizatora samita, gdje se razmatralo kakva treba da bude energetska budućnost regiona, kakva je uloga savremenih tehnologija u ovoj oblasti, kako će izgledati tranzicija ka obnovljivim izvorima energije, te energetska efikasnost.
Petrović smatra i da je teško očekivati skoru dekarbonizaciju na ovim prostorima, koja bi značila da se radi gotovo bez termoelektrana.
Trenutno se, naime, više od 60 odsto energije u BiH dobija iz fosilnih goriva, odnosno iz termoelektrana. Uvjerenje da će planirana dekarbonizacija u EU, međutim, uticati na BiH i region, u Trebinju je iznio Janez Kopač, direktor Sekretarijata Energetske zajednice.
– EU ima namjeru da se potpuno dekarbonizuju do 2050. godine i većina zemalja će zatvoriti sve termoelektrane na ugalj do 2040. godine. Taj trend imaće uticaj i na BiH. Dekarbonizacija će se morati desiti i u BiH, a to je potrebno imati u vidu sada kada se odlučuje o novim investicijama i donose političke odluke – smatra Kopač, koji vjeruje i da se u Srpskoj već krenulo dobrim putem, odnosno da se budućnost gradi na obnovljivim izvorima energije.
Stručnjaci ističu da se ono obnovljive energije koju imamo u RS i koju koristimo, dobija u visokom procentu zahvaljujući hidroenergiji, a tek smo na početku korištenja potencijala vjetra i sunca. U narednoj deceniji planira se, međutim, da RS dobije još oko 1.000 megavata iz obnovljivih izvora energije i izgradnje novih objekata.
– Što se tiče izgradnje novih objekata iz obnovljivih izvora, već je u proceduri izgradnji HE Dabar snage 160 megavata, a ugovoren je posao izgradnje HE na Bistrici, i tu imamo tri hidroelektrane snage 40 megavata. U procuderi je i angažman oko zajedničke gradnje sa Elektroprivredom Srbije oko hidrosistema na Gornjoj Drini. Tu je snaga oko 93,5 megavata za HE Buk Bijela, te oko 93 megavata za ostale, HE Foča i HE Paunci – objašnjava Luka Petrović.
Istovremeno, razrađena je potpuno mogućnost izgradnje solarne elektrane nedaleko od Trebinja, snage 100 megavata.
– Već smo završili kompletnu projektnu dokumentaciju, dozvole su u toku, koncesija, a riješili smo i imovinske odnose, što je danas vrlo važno, kao i mogućnost priključka na mrežu tolike solarne elektrane. A što se tiče vjetroelektrana i mogućnosti izgradnje, mi smo već dobili sredstva od Njemačke razvojne banke u iznosu od 64 miliona evra, koja su na računu i u toku su procedure za izgradnju vjetroparka Hrgud. Nadamo se da će već u prvoj polovini naredne godine otpočeti radovi na izgradnji tog vjetroparka. Mislimo da je to sasvim dovoljan kapacitet da završimo u nekoliko narednih godina. Planirali smo, naravno, i još neke objekte iz obnovljnih izvora u narednoj deceniji i siguran sam da ćemo uspjeti sve da ih završimo – kaže Petrović.
On ocjenjuje da će to biti bogatstvo, ne samo za RS i ERS, već i za cijeli region, te da će se sva ta energija izvoziti, a za nju će se moći dobiti i zeleni sertifikati.
Krediti i povećanje cijene struje
– Svi ovi projekti se moraju raditi kreditno i to tako da se iz vlastitih sredstava obezbijedi oko 20 procenata. Vidjeli smo da je cijena električne energije u BiH za 31 procenat manja od okruženja i da je neophodno da dođe do povećanja cijena, a taj višak ćemo i sa reogranizacijom energetskog sistema iskoristiti kao učešće u obezbjeđenju kreditnih sredstava za sve ove projekte – navodi Petrović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu