Društvo

Nakon pandemije najviše se priča o depresiji: Oko 800 miliona ljudi živi sa nekim mentalnim poremećajem

Psihijatar Irena Filipović izjavila je da se poslije pandemije korona virusa najviše priča o depresiji.

kovid odjeljenje ukc
FOTO: GORAN ŠURLAN/RINGIER

Ona je gostujući na Televiziji K1, povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, kazala da se psihijatrima i psiholozima javlja veliki broj ljudi, koji imaju simptome depresije.

Procjene Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da je porast anksioznih i depresivnih poremećaja iznosio više od 25 odsto tokom prve godine pandemije korone.

Istraživanja pokazuju i to da je u posljednje dvije godine mentalno zdravlje najviše ugroženo ljekarima, medicinskom osoblju i socijalnim radnicima.

Pročitajte još

Podaci pokazuju da 800 miliona ljudi širom svijeta živi sa nekim mentalnim poremećajem.

– Moguće je da depresija uključuje čitav niz simptoma. Veoma često nam ljudi dolaze sa već određenim dijagnozama, sa predstavom o dijagnozi i svojim zaključkom. Oni sve čitaju i “znaju” šta im je. Postoje i mnogi koji su u velikom otporu prema lijekovima – objasnila je dr Filipović.

Ukazala je i na problem da pacijenti dolaze na terapiju i očekuju savjete i rješenja.

– To je nešto što se ne koristi u psihoterapiji. Proces ulaženja u psihoterapiju zahtjeva istraživanje, a ljudi ne vole promjene i bolje se snalaze u rutini, jer je rutina nešto što nas štedi. Očekuju nas razni stresovi u narednom periodu, ali moramo da pronađemo načine da se sa stresovima izborimo – kazala je Filipović.

Psihoterapeut Kristina Brajović Car je kazala da je zadatak psihologa i psihoterapeuta je da se bave prevencijom.

– Kapaciteti koji su generalno ograničeni, u pandemiji su bili dodatno na udaru, jer su se ljekari suočavali i sa samim virusom i bavili se poslom koji nije primarno njihov. Svi smo pod izazovom – istakla je Brajović Car.

Stručnjaci kažu da se ljudi rođeni između sredine devedesetih i ranih 2010, pripadnici takozvane generacije Z, često javljaju  za pomoć.

– Najčešći poremećaji u ovoj populaciji su poremećaj pažnje ili seksualnog identiteta – naglasila je dr Filipović.

Brajović Car je kazala da mnogi pacijenti previše očekuju od ljekara.

– Ako ne dobiju u dva do tri razgovora direkciju ili savjet šta tačno treba da promjene, nemaju dovoljno tolerancije na frustraciju da prođu kroz cijeli proces i nauče kako da sami sebe analiziraju i ne ponavljaju iste greške. To je proces, a mnogi lako odustaju – kazala je psihoterapeut.

Ona je dodala da se mnogi plaše i stigmatizacije.

– Mlada populacija se lakše otvara, zainteresovani su i psihoterapija im je svojevrsno istraživanje. S jedne strane ne govorimo dovoljno o mentalnom zdravlju, a s druge imamo banalizaciju i davanje brzih rješenja -rekla je Brajović Car.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije