Jedna od njih je i kakav će biti stav SAD prema dijalogu Beograda i Prištine, pošto je u svom prvom mandatu Tramp primjenio radikalan pristup: preuzeo palicu od Evropske unije (EU) imenovanjem specijalnog izaslanika za dijalog, promijenio pristup tako što je dao primat ekonomskom zbližavanju nauštrb rješavanja zamršenih političkih pitanja.
Analitičari smatraju da će tom stazom i nastaviti, ali i da očekuju pritisak oko ZSO.
Među njima je i Vuk Velebit, politikolog, koji smatra da će u kontekstu dijaloga sa Beogradom, pritisak SAD biti daleko veći i da se neće tolerisati jednostrani potezi kao što je to bio slučaj do sada.
– Imajući u vidu da su Tramp i ljudi koji su u njegovom najbližem okruženju bili vrlo angažovani oko dijaloga za vrijeme prvog Trampovog mandata, očekujem da se ta angažovanost nastavi u drugom mandatu, uz jednu “fusnotu” da treba da imamo u vidu da su okolnosti promijenjene i globalno i u Evropi. U situaciji u kojoj imamo rat u Ukrajini i krizu na Bliskom istoku, može biti pitanje da li će Balkan biti među prioritetnim stvarima kojima će se Tramp baviti – naveo je Velebit za “Kosovo onlajn”.
Ivan Trifunović iz Pupin inicijative kaže da, što se tiče rješavanja pitanja odnosa Beograda i Prištine, može postojati mala nada da može doći do promjene.
– Ali isto tako, moramo da budemo oprezni, zato što je Tramp čovjek koji sagleda problem i, kao pravi biznismen, vrlo brzo donese neku odluku i onda kaže, “to će da bude ovako”, i nema tu nešto mnogo prostora za raspravu – zaključio je Trifunović.
Povratak Trampa sa sobom povlači i stupanje na scenu igrača kojeg i Beograd i Priština vrlo dobro znaju – Ričarda Grenela.
Mediji su već objavili da je u igri za poziciju savjetnika za nacionalnu bezbjednost, koja mu omogućava bavljenje dijalogom.
Grenel je i u prvom mandatu rukovodio dijalogom nauštrb EU i cijeli proces doveo do potpisivanja Vašingtonskog sporazuma. Istina, nije zaživeo jer su nastupili predsjednički izbori.
“Prilika da se Srbija pozicionira kao partner SAD”
Velebit podsjeća da će ekonomija i sada, kao i tokom prvog mandata Trampa i Grenelovog angažmana, biti u prvom planu u dijalogu.
– Vidjeli smo napise i u američkim, ali i u domaćim medijima o nekim projektima koji će se raditi u Beogradu, ali i o nekim projektima na albanskoj obali. Dakle, očekujem da će i u slučaju dijaloga Beograda i Prištine ekonomija biti u prvom planu. Ostaje da vidimo na koji način će se dijalog Beograda i Prištine odvijati u narodnom periodu u korist Beograda. Mislim da Srbija ima priliku da se pozicionira kao kredibilan i važan partner Amerike u regionu i da dolazak Trampa kao budućeg predsjednika može da učvrsti odnose Srbije i Amerike i da se povrati savezništvo koje je postojalo između Srbije i Amerike kroz najveći period naših diplomatskih odnosa – zaključuje Velebit, piše Blic.
Neće nam vraćati Kosovo, ali će nam biti naklonjeniji
Vuk Vuksanović, viši istraživač Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku, rekao je da ne vjeruje da će nam Tramp “vraćati” Kosovo, ali da će biti mnogo naklonjeniji Beogradu.
– Potencijalno će biti mnogo oštriji prema Kurtiju i naklonjeniji prema Beogradu u vidu priznanja statusa srpskih vjerskih zajednica na Kosovu – kazao je za N1 Vuksanović.
U Prištini, međutim, ne smatraju da će njihovi zvaničnici biti pod većim udarom.
Nedžmedin Spahiu, politički analitičar sa Kosova, kaže da Tramp nosi pritisak za obje strane, ali i da se očekuje i oko formiranja ZSO.
– Zajednica opština sa srpskim većinom je dio dogovora. Dogovor u Briselu na osnovu nemačko-francuskog plana je viša autonomija za Srbe preko Zajednice opština sa srpskom većinom u zamjenu za prećutno priznanje preko uspostavljanja stalnih diplomatskih misija u Prištini i Beogradu – ocijenio je Spahiu za “Kosovo onlajn”.
Tramp je bio američki predsjednik od 2016. do 2020. godine, a u tom periodu se najviše govorilo o podjeli Kosova kao mogućem ishodu dijaloga Beograda i Prištine. Takođe, poslednje dane njegovog mandata obilježio je Vašingtonski sporazum (septembar 2020. godine).
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu