Ovo otkriće je “izazov postojećim teorijama o nastanku galaksija”, istakao je Piter van Dokum sa Univerziteta Jejl, u Sjedinjenim Državama, glavni autor studije objavljene u sredu u časopisu “Nature”.
Spomenuta galaksija nazvana NGC 1052-DF2, ili kraće DF2, udaljena je od Zemlje 65 miliona svjetlosnih godina i pripada grupi ultradifuznih galaksija veoma male gustoće. Veća je od Mlečnog puta, naše galaksije, a ima 250 puta manje zvijezda.
Riječ je o nevjerovatnom otkriću jer se smatra da bi galaksije trebale sadržavati više tamne nego obične materije – ističe institut za astronomiju i astrofiziku Danlap pri Univerzitetu u Torontu čiji su istraživači učestvovali u izradi studije.
Obična materija (atomi) koja čine zvijezde, planete, gas i prašinu galaksija čini tek 5 odsto svemira.
Tamna materija koja je i danas jedna od najvećih zagonetki savremene astrofizike, čini više od 25 odsto svemira.
Ona je nevidljiva i može se otkriti samo na temelju njenog gravitacijskog djelovanja na druga tijela u svemiru. Naučnici misle da ona galaksijama daje dodatnu masu, što stvara “višak” gravitacije koji omogućuje galaksijama da se ne raspadnu.
Naučnici su dosad smatrali da “sve galaksije imaju tamnu materiju”.
– Ovako velika galaksija morala bi imati trideset puta više tamne nego obične materije – rekao je za AFP Roberto Abraham sa Univerziteta u Torontu.
– Umjesto toga, otkrili smo da uopšte nema tamne materije. To ne bi smjelo biti moguće – dodao je.
DF2 je otkriven pomoću originalnog optičkog teleskopa nazvanog Dragonfly (Vilin konjic). Konstruisali su ga Piter van Dokum i Roberto Abraham. Postavljen je u Arizoni i ima 48 sočiva.
Njime se mogu posmatrati svemirska tijela veoma slabog sjaja. Zahvaljujući tome je i mogao da otkrije ultradifuzne galaksije, piše Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu