Tegeltija je naveo da mu je žao što je bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović “prihvatio igru i pokvario svoje planove” kako bi se pojavio u Njujorku sa osnovnim ciljem da njega spriječi da se obrati Savjetu bezbjednosti UN.
– Ako ne želite da se čuje druga istina, da se spriječi, onda je osnovni razlog, zašto je to što ja nemam šansu da tamo govorim, vjerovatno zato što sam Srbin i zato što dolazim iz Republike Srpske. Drugi razlog ne vidim – naglasio je Tegeltija.
On je dodao da ga niko iz Predsjedništva BiH, pa ni Džaferović, nije pitao šta želi da kaže Savjetu bezbjednosti, te da je naišao na blokade uprkos poštovanju procedura.
-Moje je zaista bilo da o stavovima o stanju u BiH upoznam, prije svega, zemlje stalne članice Savjeta bezbjednosti, generalnog sekretara i predsjednika Generalne skupštine UN. Mi smo uputili zahtjeve za te sastanke. Ono što je zaista nevjerovatno, što su ogromni diplomatski gafovi, jeste da šef misije BiH pri UN (Sven Alkalaj) jednostavno nije želio da potpiše notu – istakao je Tegeltija.
Predsjedavajući Tegeltija je naveo da je od pet zemalja stalnih članica Sajeta bezbjednosti UN razgovarao sa predstavnicima dvije, te generalnim sekretarom Antonijom Guteresom i predsjednikom Generalne skupštine UN Abdulom Šahidom.
– Postoje zemlje koje znaju pravo stanje u BiH do onih koje žele samo jednostranu komunikaciju – rekao je Tegeltija.
On je napomenuo da su Kina i Rusija u prvom razgovoru postavile pitanje zašto se Kristijan Šmit želi obratiti Savjetu bezbjednosti UN od kojeg nije tražena saglasnost za njegovo imenovanje, ali da to obraćanje nije moglo biti blokirano.
Tegeltija je rekao da nije išao u NJujork i Vašington da govori u ime Vlade Republike Srpske, jer Vlada Srpske i predsjednik Republike imaju svoje kanale komunikacije, nego da je, osim o Srpskoj, otišao da govori i o stanju u BiH, te je iznio svoje strahove i brige imajući u vidu da “postoji jaz u konsenzusu u BiH”.
-Mislim da smo dobre kanale otvorili u Bijeloj kući i Stejt departmentu, gdje su ljudi razumjeli da mora postojati informacija… Uspjeli smo da upoznamo i drugu stranu o stanju u BiH. Ono što predstoji je stalna komunikacija i izvještavanje svih ljudi o onome što se stvarno dešava u BiH – rekao je Tegeltija.
Govoreći o diplomatskoj mreži BiH, on je naglasio da nikada neće stati opstrukcija sa jedne strane dijela diplomatske mreže, koji nikada neće podržati ono što dolazi iz Srpske.
Prema njegovim riječima, ako dođete u Vašington kao ministar inostranih poslova u Savjetu ministara ili predsjedavajući Predstavničkog doma parlamenta BiH, kao što je Denis Zvizdić, imaćete sve sastanke koje tražite, što je uobičajeno, ali ako dođete kao Srbin, a gdje postoji politička opcija koja se ne slaže sa vama, onda vi nemate šanse.
– To je poražavajuće za BiH – rekao je Tegeltija i ukazao da Srbi diplomate poštuju BiH u svakom slovu zakona i uobičajene diplomatske prakse, ali “sa druge strane to nećete doživjeti ako se pojavi neko ko se ne dopada tim političkim opcijama”.
Predsjedavajući Savjeta ministara naglasio je da bez unutrašnjeg dijaloga nema dogovora u BiH, a bez dogovora teško da može BiH uspješno funkcionisati.
Tegeltija je rekao da dijaloga nema i da smatra da su najodgovorniji pojedini predstavnici međunarodne zajednice.
– Sve dok se bošnjačka strana ponaša na način da će njihove želje i zahtjeve na sto ostaviti neko drugi, neće biti unutrašnjeg djaloga. Oni su najbrojniji narod i nose najveću odgovornost za zajedničku državu – izjavio je Tegeltija za RTRS.
On smatra da su najodgovorniji u BiH svi koji neće unutrašnji dijalog i koji žele da napuste princip konsenzusa kao osnov zemlje dva entiteta i tri konstitutivna naroda.
“Biće stvorene pretpostavke za održavanje opštih izbora”
Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija rekao je da je siguran da će novac za predstojeće opšte izbore u BiH, što se tiče Savjeta ministara, biti planiran u budžetu za ovu godinu i da će biti stvorene pretpostavke za njihovo održavanje.
On je naveo da se Centralna izborna komisija (CIK) BiH postavlja kao ključni faktor predstojećih opštih izbora, neprestano ponavljajući uslove da im je novac potreban šest mjeseci prije izbora.
-Mislim da jednostavno nije tako i da se sve pripremne radnje za provođenje izbora mogu odvijati, a da će novac sasvim sigurno biti obezbijeđen za izbore – rekao je Tegeltija večeras za Radio-televiziju Republike Srpske.
On je naveo da se o novcu, kao glavnom pitanju izbora, priča zbog toga što su međunarodna zajednica i pojedinci u BiH poklonili povjerenje samo CIK-u.
Tegeltija je podsjetio da je CIK predložio da sredstva budu obezbijeđena iz budžetske rezerve.
-Iako sa sadržajem te odluke nisam saglasan, u mnogim elementima odluka nije kakva treba da bude, da ne bi bilo da ja zato što dolazim iz Republike Srpske želim da blokiram izbore, odlučio sam da tu odluku stavim na sjednicu Savjeta ministara. Gospodin (Vjekoslav) Bevanda koji je u svom mišljenju kao resorni ministar napisao da ta odluka nije u skladu sa zakonom, nije želio podržati tu odluku, i ta odluka nije usvojena – pojasnio je Tegeltija.
On je rekao da se i dalje nastavlja insistiranje i pritisci ambasada i međunarodnih institucija da se kroz tu odluku obezbijedi novac za finansiranje izbore, dodajući da nije siguran da se na taj način može doći do novca.
-Smatram da treba pustiti da se politički akteri pripremaju za izbore, da CIK provodi odgovarajuće aktivnosti i da će novca biti u budžetu za ovu godinu – rekao je Tegeltija.
On je dodao da je bilo i drugih rješenja i prijedloga da se obezbijedi novac za izbore, ali da za njih nije bilo saglasnosti.
Govoreći o sastanku sa ambasadorima Kvinte i navodima Kristijana Šmita da Savjet ministara ima zakonsku mogućnost da finansira rashode koji nisu predviđeni, uključujući novac za izbore, Tegeltija je rekao da je očigledno da postoje “ljudi koji žele nametnuti pritiscima i silama nekakvo rješenje”.
-Oni su tražili da se to stavi na dnevni red, da Savjet ministara donese odluku, ali mnogo je odluka o kojima Savjet ministara nije postigao saglasnost, nije ih usvojio, tako je i sa ovom odlukom – rekao je Tegeltija.
Govoreći o nedavnoj posjeti američkog ambasadora u BiH Majkla Marfija CIK-u i porukama koje je tada uputio, Tegeltija je rekao da taj ambasador na jučerašnjem sastanku nije imao ultimativne izjave, dodajući da u BiH nije neuobičajeno da se traži da se uradi nešto.
-Svi mi koji radimo u Savjetu ministara imamo odgovornost, donosimo odluke onako kako smatramo da je najbolje u tom trenutku tako da bilo čiji ultimativni zahtjevi i tome slično neće promijeniti stavove onih koji ih donose. Mislim da je važno da donosimo zakonite odluke, a ne da slijedimo. Ja sam to juče ponovi – nemojte davati isključivo povjerenje samo jednoj strani, stajati na njihovom stanovištu koje nije do kraja tačno i ima mnogo nejasnoća u njihovom tumačenju – naveo je Tegeltija.
On je rekao da svi ambasadori Kvinte stoje na stanovištu koje iznosi OHR, dodajući da je mnogo puta OHR davao pogrešna saopštenja, tumačenja zakona i onoga što radi CIK.
-Samo se sjetite mojih komentara i rasprava sa CIK-om koji su bili 2020. godine – radite svoj posao i imaćete novac. Imali su novac toliko prije oktobra 2020. godine, a oni su pomjerili izbore za sredinu novembra. Situacija je identična, samo eto neko želi pokazati svoju moć i izvršiti pritisak. Ja mislim da je važno da se svi ovdje držimo zakona – naglasio je Tegeltija.
Govoreći o danas usvojenom Okvirnom budžetu institucija BiH za period od 2022. do 2024. godine, Tegeltija je rekao da je na sjednici Savjeta ministara ministar finansija Vjekoslav Bevanda rekao da će u narednih nekoliko dana biti završen budžet i dostavljen Savjetu ministara.
-Onog trenutka kada bude završen budžet i dostavljen u Savjet ministara ja ću ostaviti nekoliko dana da se ministri upoznaju sa budžetom i da to stavimo na sjednicu Savjeta ministara. Siguran sam da Savjet ministara ima kapacitet da usvoji budžet recimo 7. ili 8. juna, najkasnije do 10. juna, a onda su rokovi na nekom drugom – rekao je Tegeltija.
On je naveo da, ukoliko bi se insistiralo na slovu zakona, onda bi trebalo insistirati da se članovi CIK-a biraju preko konkursa, što nije slučaj.
-Moj je poziv CIK-u, svima koji ondje rade, vrše razne pritiske, da se pobrinu da dokument budžeta bude usvojen u realnim rokovima i da izbori mogu biti održani 2. oktobra, te da fokus priče o izborima u BiH ne budu finansijska sredstva – rekao je Tegeltija.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu