Kada neko ima u porodici genetskih predispozicija za kardiovaskularna oboljenja, preventivno će otići na pregled. Međutim, zdrave osobe rijetko kada misle o svom srcu. Dok ih “ne zaboli”. A tada često, nažalost, bude kasno.
Dr Milijana Balević, kardiolog na Institutu za kardiovaskularne bolesti “Dedinje” istakla je da, iako nauka napreduje, posebno u medicini, i dijagnostičke metode su sve savremenije, prevencija isključivo ostaje na pojedincu.
Zdrava osoba ne razmišlja o svom srcu
– Zdrava osoba ne razmišlja o svom srcu, ne razmišlja o preventivnim pregledima i to je nešto što mi želimo da podstaknemo – rekla je dr Balević gostujući u jutarnjem programu TV “Happy”.
Proces ateroskleroze (kada se kroz ishranu unosi previše holesterola i zasićenih masti, povećava se nivo lošeg holesterola) počinje još intrauterino (u materici).
– To je evolutivni proces koji nas prati još od našeg začeća i to je dokazano. Genetika, sa druge strane, nas obavezuje da se dodatno kontrolišemo, odnosno pratimo svoje tijelo. Ne bi trebalo da plašimo narod, ali sve nelagodnosti, stezanje u grudima, gušenja, ukoliko se javljaju u određeno vrijeme, češći su, naravno da treba da se obratimo ljekaru da se nešto ne bi propustilo – savjetuje dr Milijana Balević.
Važni su preventivni kardiološki pregledi
Organizam je jaka mašina, dodaje doktorka, i može dosta toga da podnese, ali ne smijemo ga testirati, već pratiti i onda kada primjetimo da se nešto ponavlja, da je učestalo, to moramo podeliti sa izabranim ljekarom.
– Kada govorimo o preventivnom kardiološkom pregledu, osnova je EKG, krvna slika, tu se gledaju prije svega masnoće, ali i ostali nalazi krvne slike u smislu da li je neko anemičan i tome slično. Ultrazvuk srca takođe. Ukoliko ljekar odluči na osnovu simptomatologije da treba dalje ući u dijagnostiku, onda su dalje određeni testovi koji provociraju moguće probleme, odnosno, nekako to preventivno delujemo na eventualni nalaz uzroka nekog možda čak i asimptomatskog porekla bola – rekla je dr Balević dodajući da se ovo odnosi na sve one koji se osećaju dobro i nemaju nikakve simptome.
Infarkt može da bude i prva manifestacija bolesti
Takve preglede, ističe, treba raditi dva puta godišnje. Nisu rijetke ni situacije u kojima ljudi, prethodno zdravi i bez ikakvih simptoma, dožive srčani udar, piše Blic.
– I kod nas u klinici smo primijetili da je to tako. Neko kome je na pregledu prije šest mjesec ili godinu dana sve bilo u redu, odjednom dođe do pogoršanja. Živimo u jednom stresnom vremenu, taj stres ne možemo da kanališemo sami i to ozbiljno utiče na naš kardiovaskularni sistem kroz varijacije krvnog pritiska, kroz zakrčenje krvnih sudova… I to sve stvara određeni rizik za neku od kardiovaskularnih komplikacija, kao što je srčano popuštanje – priča ova doktorka.
Još jedna važna stavka je i naša ishrana, ali i fizička (ne)aktivnost.
– Infarkt može da bude i prva manifestacija bolesti. Ali isto tako uvijek negdje nešto postoji što je bilo, kako mi kažemo, subklinički, što se nekako podvlačilo, a da mi nismo bili svjesni ili smo zanemarili – istakla je dr Balević.
A redovnim preventivnim pregledima i uzimanjem propisane terapije čak 80 odsto smrti usljed bolesti srca može da se spriječi.
– Lijekovi, ukoliko ih je prepisao ljekar, trebaju se uzimati redovno. Korekcija isključivo u dogovoru sa lekarom – upozorava ova doktorka.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu