Ovo su riječi jedne maloljetnice od svega 13 godina, koja se javila na čet savjetovanje „Plavog telefona“ koju je pokrenula NVO „Nova generacija“ iz Banjaluke u cilju psihološke pomoći i podrške mladima i odraslima.
Ova djevojčica se javila sa tvrdnjama da doživljava fizičko i emocionalno nasilje od strane svojih vršnjaka. Nasilje je prvo počelo da se dešava u „realnom svijetu“ tako što su je vršnjaci udarali po različitim dijelovima tijela, gurali je, zavrtali joj ruku, nazivali je pogrdnim imenima i ismijavali je. Ali, nakon nekog vremena, nasilje je počelo da se dešava i onlajn, tako da je konstantno bila izložena zlostavljanju, čak i onda kada nije bila u društvu osoba koje je maltretiraju. Putem poruka počela je da dobija različite poruke u kojima su joj navodili razloge zašto bi trebalo da se ubije, a po školi su „kružile“ i njene fotografije u kojima su je nazivali različitim pogrdnim imenima i uz koje su širili neistine o njoj.
Prestala da izlazi iz kuće
Djevojčica je navela da se zbog svega toga što je doživjela počela osjećati jako uplašeno, do te mjere da se tjerala na povraćanje kako ne bi išla u školu. Pored toga, konstantno je osjećala bol u stomaku, izgubila je apetit, a po noći nije mogla da zaspi, jer je stalno razmišljala o tome što joj se dešava. Navela je i kako je počeo da joj se javlja poriv za samopovređivanjem, te da je nekoliko puta pokušala i da se povrijedi, jer nije znala šta da radi i kako sebi da olakša čitavu situaciju.
„Novoj generaciji“ se putem e-mail savjetovanja „Plavog telefona obratila devojka (21 godina) koja godinama doživljava nasilje posredstvom interneta. Navela je da na društvenim mrežama nepoznata osoba pravi lažne profile sa njenim imenom i prezimenom, te objavljuje njene privatne fotografije. Djevojka je navela da je vidjela kako različite osobe ostavljaju neprimjerne komentare ispod njenih fotografija, a dešavalo se i da dobija prijetnje i uvrede na svoj račun.
– Zato svakodnevno provjeravam društvene mreže kako bih vidjela da li postoji neki novi profil sa mojim imenom i fotografijama. Prestala sam izlazim iz kuće – rekla je ova mlada djevojka koja je odustala od svih aktivnosti u kojima je ranije uživala.
Začarani krug
Osjeća se depresivno, a počele su joj se javljati i suicidalne misli i ideje. Ima osećaj da je u začaranom krugu iz kog nema izlaza.
Ova dva primjera zlostavljanja nisu usamljena. Za njih se zna jer su se žrtve javile anonimno da zatraže pomoć koja im je pružena. Međutim, ima mnogo djece i mladih djevojaka i momaka koji su žrtve nasilja na internetu ali to nikome ne govore. Stide se ili čak nisu ni svjesni šta to zapravo predstavlja, pa problem eskalira jer se žrtve nasilja zatvaraju u sebe, padaju u depresiju i razvijaju suicidalne misli. Sajber nasilje je u porastu.
– Nasilje je na žalost prisutno u svim svojim oblicima, a poseban vid nasilja jeste tzv. sajber nasilje. Ono što je specifično kod ovog vida nasilja jeste da nije neophodan direktan, odnosno lični kontakt između žrtve i počinioca nasilja, zatim počinilac je često neidentifikovana ili žrtvi nepoznata osoba, što predstavlja dodatni strah za žrtvu jer nikada ne zna ko stoji iza toga i na šta je sve spreman. Ovakvo nasilje prisutno je 24 sata, svakog dana u sedmici i na svakom mjestu. Dakle, ne postoji mjesto na kome je djete zaštićeno od takvog oblika nasilja. Upravo to je i najčešći razlog zašto takav vid nasilja ostaje neprijavljen, posebno među djecom, jer osim pitanja „ko će mi vjerovati“, misliće „sam/a sam kriv/a za to što mi se dešava“. Postoji uvjerenje da se u takvim slučajevima počinilac ne može identifikovati – upozorava na probleme Gordana Rajić, Ombudsman za djecu RS.
Ona za Srpskainfo kaže da jedan od najčeščih razloga obraćanja Ombudsmanu za djecu jeste zaštita dece od nasilja.
– Nasilje je na žalost prisutno u svim svojim oblicima, a poseban vid nasilja jeste i tzv. digitalno nasilje. Najčešći slučajevi nasilja nad djecom koji su bili prijavljeni Ombudsmanu za djecu uglavnom su se odnosili na nasilje putem društvenih mreža, slanje uznemirujućih poruka djeci, zloupotreba fotografija, otvaranje profila pod tuđim identitetom (identitetom deteta), govor mržnje i slično – precizira Rajićeva.
Roditelji, pažnja
U ovakvim situacijama, kako kaže, Ombudsman za djecu uvijek savjetuje i djeci i roditeljima da nasilje prijave, policiji ili školi, da vode računa kako i na koji način djeca provode vrijeme na internetu, s kim se dopisuju, kakve sadržaje razmjenjuju i slično.
Kada se nasilje desi među djecom, Ombudsman insistira na primjeni Protokola o postupanju u slučaju nasilja, zlostavljanja ili zanemarivanja djece koji definiše obavezna postupanja subjekata zaštite u navedenim slučajevima.
– Dakle, kada se nasilje desi neophodna je blagovremena i adekvatna reakcija nadležnih organa, odnosno subjekata zaštite, a svakako najbolju zaštitu predstavlja prevencija odnosno sprečavanje nasilja, zbog čega je neophodno stalno i kontinuirano provoditi edukaciju i dece i roditelja, ali i onih koji rade sa djecom, što je takođe jedna od aktivnosti Ombudsmana za djecu – poručuje Rajićeva.
“Budi drugačiji, blokiraj hejt”
Ministarstvo porodice, omladine i sporta pokrenulo je kampanju „Budi drugačiji, blokiraj hejt“, a kampanja je, kako kažu, osmišljena na način da se mladim ljudima pošalje poruka da je govor mržnje stranputica koja nikome ništa dobro nije donijela i da su posljedice koje takav vid izražavanja izaziva vrlo loše, u pojedinim slučajevima i fatalne.
– U prvom segmentu smo se odlučili da putem društvenih mreža pošaljemo poruku, jer je to najbrži način da dođemo do mladih ljudi, a za promotere kampanje odabrali smo ljude koji su svakodnevno izloženi govoru mržnje na internetu i mogu o tome da govore iz ličnog iskustva. Takve poruke imaju najveću snagu. Osim spotova koji će biti emitovani, planirano je da kroz gostovanja u televizijskim emisijama, radionice s mladim ljudima koje će biti organizovane u saradnji s omladinskim organizacijama, govorimo o ovom problemu, razmjenjujemo mišljenja, nudimo rješenja, uz pomoć stručnih ljudi o načinu na koji se ti problemi mogu riješiti i vjerujemo da ćemo uspjeti bar jednim dijelom da navedemo mlade ljude na razmišljanje i motivišemo ih da na pristojan način komuniciraju. Svaki čovjek ima pravo na slobodu govora, ali to ne znači da zbog svoje slobode ima pravo da ugrozi slobodu drugog čoveka i da ga vrijeđa. Kultura dijaloga je ono što moramo vratiti u javni prostor, naročito među mladim ljudima, i promovisati pozitivne primjere, jer su se kao uzori mladim ljudima danas, nažalost, nametnuli oni koji promovišu potpuno druge vrijednosti – objašnjava za Srpskainfo Sanja Davidović, ministarka porodice, omladine i sporta.
Omladinske organizacije su partneri u realizaciji projekta, pa će Omladinski savet Republike Srpske, kao krovna omladinska organizacija, u narednom periodu promovisati talentovane i uspješne mlade ljude u Republici Srpskoj.
– Društvene mreže su dale veliku slobodu ljudima, koji mogu da iznose različite stavove, šire mržnju, krijući se iza različitih profila, iza kojih ne stoje imenom i prezimenom. Zato ćemo kroz ovu kampanju predstavljati probleme s kojima se mladi susreću i pokazati kako ne treba, ali istovremeno ponuditi i rješenje kako treba komunicirati – navodi ministarka Davidović.
Ona ističe da je aktivan Plavi telefon 080 050 305, na koji se mladi mogu javiti ukoliko imaju bilo kakav problem s nasiljem i potražiti pomoć. Pozivi su anonimni, a javiće se stručni ljudi koji će sigurno znati da pruže podršku, daju pravi savjet i upoznaju mlade ljudi s mogućnostima zaštite.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu