Za Dejvida Venera, finansijskog direktora i Marka Zakerberga, osnivača najpopularnije društvene mreže, tolika količina keša predstavlja fascinantan problem.
Fejsbuk ne isplaćuje dividende akcionarima, ali bi čak i na dodavanje dividende od dva procenta njegovim ionako vrijednim dionicama bilo utrošeno samo 11 milijardi dolara godišnje.
U međuvremenu, Fejsbuk je zapravo usporio tempo otkupa svojih dionica ove godine, nakon što je na to potrošio više od 11 miljardi u 2018, kada su akcije pale čak do 124 dolara. Trenutno je cijena oko 200 dolara, piše CBNC.
Nivo kapitalnih investicija kompanije trebalo bi da ostane nepromijenjen i naredne godine, navodi se u izvještaju za treći kvartal.
Šta onda firmi preostaje? “Postoje realna politička ograničenja toga što oni mogu da urade”, kaže Samanta Maklimor, portfolio menadžer u Miler velju partnersu iz Baltimora, firmi koja posjeduje 387.000 akcija Fejsbuka a osnovao ju je čuveni investitor Bil Miler.
Velike tehnološke kompanije samo su gomilale keša – kaže Maklimor.
Fejsbukovi politički problemi smanjujuju vjerovatnoći da će iskoristiti taj keš za neku veliku akviziciju, smatra Džon Frimen, analitičar CFRA.
Senatori Berni Sanders i Elizabet Voren kritikovali su Fejsbukove kupovine Instagrama i Vocapa i iznijeli tvrdnje da su Trampova i Obamina administracija dozvolile velikim tehnološkim kompanijama da postanu isuviše moćne zahvaljujući nedostatku antimonopolskih zakona.
(CNBC, B92)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu