Politika

LOV NA "PRAVE" SRBE, BOŠNJAKE I HRVATE Ko su čuvari nacionalnih interesa u BIH

Osim što smo već tri decenije podijeljeni na Srbe, Hrvate i Bošnjake, političari u BiH su otišli korak dalje, pa su uveli još tri konstitutivna naroda – autentične Srbe, Hrvate i Bošnjake.

LOV NA "PRAVE" SRBE, BOŠNJAKE I HRVATE Ko su čuvari nacionalnih interesa u BIH
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Podjela na autentične i neautentične predstavnike nekog naroda prisutna je skoro svakodnevno na političkoj sceni u BiH, gdje najveće političke partije veoma često za nekog Srbina, Hrvata ili Bošnjaka kažu da nisu pripadnici tog naroda, jer su u stranci, koja po njihovom mišljenju, nema legitimitet da predstavlja taj narod.

To se posebno intenzivira u predizbornim kampanjama, pa tako veoma često za nekog Bošnjaka iz Republike Srpske, koji se nađe na listi stranke sa sjedištem u Banjaluci, a ne one iz Sarajeva, stižu optužbe kako nije autentični Bošnjak već privjesak SNSD, PDP, DNS ili neke druge partije iz ovog entiteta.

Sjedište stranke

Istu sudbinu dijele i Srbi i Hrvati koji svoje političko opredjeljenje pronalaze u strankama koje nemaju sjedište u Republici Srpskoj, odnosno Mostaru.

Tako smo proteklih dana imali priliku da čujemo niz izjava pojedinih političara koji su, komentarišući predstojeće lokalne izbore, naglasili kako očekuju da SDP, SDA, HDZ i neke druge stranke iz Federacije “neće na svoje liste stavljati Srbe, jer to nisu autentični Srbi”.

Sličnu izjavu je dao i predsjednik Koordinacije srpskih udruženja u Mostaru, Dušan Golo, koji je, komentarišući izbore u Mostaru, naglasio da će se i HDZ i SDA truditi da u vrh svojih lista stave predstavnike srpskog naroda i da kao takvi uđu u Gradsko vijeće.

Pustite nas da izaberemo svoje predstavnike kako bi u Gradskom vijeću i Klubu Srba sjedili pravi i autentični Srbi, a ne Srbi iz HDZ, SDA i SDP – istakao je Golo.

Zbunjeni građani

Ovakvih izjava je mnogo i u Srpskoj i u Federaciji, pa građani često ostanu zbunjeni oko nacionalne pripadnosti određene osobe.

To je najbolje vidljivo na primjeru hrvatskog člana Predsjedništva BiH i predsjednika DF Željka Komšića, kojem stranke sa sjedištem u Mostaru već godinama osporavaju njegovu nacionalnu pripadnost, tvrdeći da on ne može biti legitimni predstavnik Hrvata.

FOTO: Siniša Pašalić/RAS Srbija
FOTO: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Željko Komšić

Ništa bolji tretman nema ni Komšićev stranački kolega i potpredsjednik Federacije BiH iz reda srpskog naroda Milan Dunović, kojem se takođe osporava njegov nacionalni identitet.

Nisu oni jedini. Kroz slične stigme prolaze i Bošnjaci i Hrvati u Republici Srpskoj, koji nisu članovi neke stranke iz Sarajeva ili Mostara.

“Privjesak”

O tome najbolje može da svjedoči potpredsjednik NSRS i poslanik SNSD Denis Šulić oko čije se „nacionalnosti često diže prašina“. Posljednji put se to desilo prije par mjeseci kada ga je SNSD predložio za potpredsjednika NSRS, što je izazvalo bijes kod SDA, koja ga je odmah optužila da nije autentični Bošnjak već privjesak najveće vladajuće stranke u Srpskoj.

Foto: Facebook/privatna arhiva
Foto: Facebook/privatna arhiva

Šulić u izjavi za Srpskainfo kaže da ga je to na početku političke karijere malo boljelo, ali više ne.

Pročitajte još

– Shvatio sam da je to dio političkog folklora koji neko želi da iskoristi kako bi došao do određenog broja glasova. Ako neko misli da će optužujući mene da nisam autentični Bošnjak doći do glasova birača, to im ne mogu zabraniti. Međutim, ono što mogu jeste da svojim radom dokažem da njihov pristup nije dobar – ističe Šulić.

Bitan rad

Dodaje da je do sada u mnogo navrata bio na meti SDA, koja ga je optuživala da nije autentični Bošnjak, ali da je njegova nacionalna pripadnost bila u fokusu i od strane opozicije.

Šulić ističe da je oduvijek imao stav da svaka osoba može birati svoje političko opredjeljenje onako kako ona smatra da treba, bez obzira na nacionalnu pripadnost.

Smatra da je za političara jedino bitno šta je uradio u svom političkom angažmanu, a ne kako se zove, koje je nacionalnosti ili kojoj političkoj partiji pripada.

Krvna zrnca

Brojanje krvnih zrnaca je neprihvatljivo i za potpredsjednika SDP Vojina Mijatovića, koji kaže da to što je Srbin ne može automatski da znači da mora biti član neke stranke sa sjedištem u Banjaluci.

FOTO: Dejan Božić/RAS Srbija
FOTO: Dejan Božić/RAS Srbija

Ističe da podjelu na autohtone i neautohtone koriste stranke koje su godinama na vlasti, a istovremeno građanima nisu obezbijedile ni veće plate, ni veće penzije, ni radno mjesto, bolje školstvo ili zdravstvo.

Pročitajte još

– I onda izmišljaju priče o legitimnosti srpskih, hrvatskih ili bošnjačkih predstavnika – objašnjava Mijatović.

Dodaje da se nacionalne partije, kada nemaju rješenje za bolji život građana, vraćaju na zatezanje nacionalnih odnosa, legitimnost predstavnika naroda i slično.

– Kao rezultat toga imamo činjenicu da je 600.000 ljudi od 2013. godine do danas napustilo BiH. Riječ je o građanima svih nacionalnosti, a glavni i isključivi krivci su upravo te stranke, koje pričaju o autentičnosti Srba, Hrvata i Bošnjaka. Pa neka prebroje legitimne Srbe, Hrvate i Bošnjake među tih 600.000 koji su otišli iz ove zemlje – ističe Mijatović.

Siromasi i milioneri

Navodi da su ga takve izjave odavno prestale nervirati, jer niko od tih koji su sebi dali za pravo da govore o autentičnosti nečije nacionalne pripadnosti nemaju legitimitet za to.

– Najbolje da oni budu tumači mog nacionalnog izjašnjavanja, osjećaja i pripadnosti. A o autentičnosti njihovog srpstva, hrvatstva ili bošnjaštva najbolje govori činjenica da smo danas najsiromašnija zemlja u Evropi. Dakle, građani žive u siromaštvu, a lideri koji najviše ističu tu autentičnost nečije nacionalne pripadnosti istovremeno su milioneri. Eto, toliko oni vode računa o svojim nacionalnim korpusima – zaključio je Mijatović.

Gojkovićeva: Ne moraš biti u HDZ da bi bio Hrvat

Delegat u Vijeću naroda Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda Zdenka Gojković, koja je potpredsjednica Gradskog odbora SP Banjaluka, ističe da nacionalne stranke nisu jedini čuvari nacionalnog interesa svog naroda.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Kada bi se vodili tom logikom, kako ističe Gojkovićeva, onda bi u BiH trebali da imamo samo tri stranke, tačnije – jednu u kojoj će biti Srbi, jednu u kojoj će biti Hrvati i jednu u kojoj će biti Bošnjaci.

– Čemu onda ostale stranke ako ćemo se voditi tom logikom. U Hrvatskoj imate više partija s različitim programima i niko ne može reći onome ko je, na primjer, u SDP da nije Hrvat, jer nije član HDZ, i slično. Imate različite partije s različitim programskim ciljevima. Svako bira partiju prema svom ubjeđenju – ističe Gojkovićeva.

Dodaje da ne vidi logiku u tome zašto bi ona kao Hrvatica automatski morala biti član HDZ BiH ili stranke s hrvatskim predznakom.

– Ima tu jedan drugi problem, a to je činjenica da se pojedine osobe nacionalno izjašnjavaju po potrebi, pa su danas Srbi, sutra Hrvati i slično. To je nešto čemu treba stati u kraj, a ne baviti se time da li je neko Hrvat ako nije u HDZ, Bošnjak ako nije u SDA ili Srbin ako nije u SDS – kategorična je Gojkovićeva.

Ističe da niko ne može Komšiću osporavati njegovu nacionalnu pripadnost, ali može to što ga nije birala hrvatska zajednica.

– Taj problem treba riješiti kako se ne bi ponovio, ali to automatski ne znači da kao predstavnik Hrvata moraš biti u HDZ – naglašava ona.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije