U tom slučaju, kako kaže, u prilog nam ide to što imamo određeno iskustvo u borbi sa virusom.
Naučili smo koje su to strategije koje daju dobre rezultate u različitim okruženjima i da imamo vremena da se adekvatno pripremimo i spremimo za izazove prisustva različitih respiratornih virusa u isto vrijeme – navodi ona.
U Republici Srpskoj, u posljednje vrijeme, sve je više onih koji imaju blage simptome ili ih uopšte nemaju, dok je sve manje pacijenta koji su hospitalizovani. Koji je razlog, odnosno da li to zaista virus slabi? Konkretan odgovor iz Instituta za javno zdravstvo nismo dobili.
– Trenutno se nalazimo u silaznoj fazi epidemije, broj hospitalizovanih odnosno teških slučajeva se stalno smanjuje, a broj oporavljenih se povećava, što sve ide u prilog povoljnije epidemiološke situacije. Nakon ublažavanja mjera i vraćanja stanovništva u normalne životne tokove uz poštovanje svih preporučenih mjera i dalje se registruju novi slučajevi oboljelih što stvara uslove za pojavu pojedinačnih mikrožarišta-lokalnih žarišta (porodice, kolektivi) što se i dešava u posljednjih nekoliko dana – objašnjava epidemiolog Đaković Dević.
Jedno od lokalnih trenutnih žarišta je opština Modriča u kojoj se korona virus prvo proširio među radnicima jedne fabrike, a zatim među njihovim kontaktima, prije svega porodicama. Srećom, simptomi među zaraženima su blagi ili zaraženi uopšte nemaju simptome. Većina se nalazi u izolaciji.
– Što se tiče rada u fabrikama, tj. zatvaranja fabrika u kojima radi veliki broj zaposlenih, a u smislu sprečavanja širenja virusa korona, Institut je dao jasne preporuke za rad u takvim preduzećima, i na poslodavcu, ali i samim radnicima je bila odgovornost da se tih mjera pridržavaju, kako individualno tako i u kolektivima – navodi Đaković Dević.
Institut za javno zdravstvo Republike Srpske predlagao je, kako kaže, epidemiološke mjere na sprečavanju širenja i suzbijanju virusa korone od samog početka epidemije. Institut je, takođe, pratio kretanje epidemije kako u svijetu tako i u regionu, i onog trenutka kada su se počeli stvarati uslovi za postepeno ublažavanje mjera, Institut je takve preporuke i dao.
S obzirom da je u okviru prvih preporuka, kad se virus tek pojavio, bilo smanjenje obima rada u onim institucijama i organizacijama kod kojih je to bilo moguće kako se virus ne bi širio u zajednici (kod nekih i potpuna obustava rada – škole, vrtići, ugostiteljski i uslužni objekti i sl.) moglo se očekivati da će uslijediti poteškoće u ekonomskom smislu.
-Nakon ublažavanja mjera, tim djelatnostima date su i prve mjere za početak rada, tj. za normalizaciju društvenog i ekonomskog života u Republici Srpskoj. Epidemije kao što je ova, između ostalog, nose sa sobom rizik po ekonomiju jedne zemlje- zaključuje ovaj epidemiolog Instituta za javno zdravstvo.
Šta možemo očekivati u budućnosti?
U budućnosti je moguće očekivati nekoliko scenarija – od onog da će doći do potpunog prekida prenosa infekcije s a čovjeka na čovjeka, da ćemo imati nekoliko talasa epidemije, do scenarija u kojem će virus ostati u cirkulaciji te da ćemo imati kontinuiranu transmisiju virusa. U ovom trenutku najbliži smo vjerovanju da ćemo virus imati u cirkulaciji i naredne sezone što će zahtijevati i dodatnu spremnost od strane zdravstvenog sistema – ističe Đaković Dević.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu