Galić je prije nego što je izazvao jezivu tragediju u Ulici Marijane Gregoran imao pored deset krivičnih i još šest prekršajnih presuda od 2007. godine.
Doduše, sve te „kazne“ nisu bile samo iz saobraćaja, ali dovoljno ih je bilo da se svaki razuman čovjek u Srbiji zapita da li se mogla spriječiti Galićeva suluda vožnja tog kobnog 18. jula u Ulici Marijane Gregoran? Zbog čega bahati vozač nije bio tamo gdje, očigledno, treba da bude – u zatvoru? Ili barem zašto nakon toliko krivičnih i prekršajnih presuda nije ostao trajno bez vozačke dozvole?
Protest na Karaburmi zbog smrti Stefana Balića u saobracajnoj nesreći
Krsto Lipovac, šef katedre za bezbjednost saobraćaja i drumska vozila na Saobraćajnom fakultetu, ističe za Blic da nas stravična tragedija na Karaburmi mora pokrenuti na razmišljanje šta to ne valja u sistemu i šta treba promijeniti da se takve tragedije ne ponavljaju.
– Činjenica da je tako tešku saobraćajnu nesreću izazvao vozač koji je u prethodnom periodu dobio više krivičnih i prekršajnih presuda ukazuje da su nam krivični sistem, zakonska regulativa i sistem zaštite bezbjednosti u saobraćaju nedorečeni. Možemo mi imati najstrože kazne na svijetu, ali ako ih sistem ne sprovodi one nemaju nikakvu svrhu. Ako policija ne dokumentuje te prekršaje, a sudovi ih ne sankcionišu ne možemo spriječiti ovakve tragedije – govori Lipovac.
Kako kaže, i po sadašnjem Zakonu o bezbjednosti u saobraćaju predviđene su rigorozne sankcije.
– Uveli smo privremeno ili trajno oduzimanje vozačke dozvole, a takva kazna podrazumijeva da vozač mora da prođe seminar od 40 sati nastave, zatim ispit i zdravstveni test. Teško da vozač nakon toga može isto da se ponaša u saobraćaju. Nije ideja kazna sama po sebi nego promjena ponašanja vozača. Zato ti seminari ne bi trebalo da budu rutina za vozača i predavača nego da postoji deset različitih kurseva u zavisnosti od različitih slučajeva. U te kurseve trebalo bi da se uključe fakultetski profesori i ljekari – smatra Lipovac.
Sagovornik očekuje da se nakon ovakvih tragedija oglasi Tijelo za koordinaciju bezbjednosti u saobraćaju.
-To tijelo čini čak sedam ministara i ne znam zbog čega ćute. Problem bezbjednosti na pješačkom prelazu može se riješiti i drugačijom infrastrukturom odnosno uz pomoć platformi, razdjelnih ostrva ili raskrsnica na kojima bi pješaci bili još vidljiviji. Takođe, policija i pravosuđe moraju efikasnije da rade svoj posao. Nije rješenje da odredimo kaznu od milion dinara i u roku od pet godina kaznimo samo jednog vozača tom sankcijom. Takva kazna neće imati nikakvog efekta za vozače jer je rizik od nje mali. S druge strane, znatno veći efekat imaće kazna od 5.000 dinara ako se stalno primenjuje ili ako je rizik od nje 80-90 odsto – podvlači Lipovac.
U Srbiji i Beogradu ima sve više kamera koje bilježe saobraćajne prekršaje, ali Lipovac smatra da one same neće dovesti do promjene ponašanja vozača.
– Svakako da će se uz pomoć kamera u budućnosti dominantno kažnjavati vozači, međutim one moraju da imaju dobru pratnju i policije i medija. Trenutno ne znamo koje kamere bilježe koje prekršaje, da li rade ili ne rade, sve je nekako pod velom tajne. A upravo to nam nije potrebno. Treba svi da znamo maltene svakog dana koliko je vozača uz pomoć koje kamere kažnjeno za koji prekršaje. Ako, recimo, znamo da je 15.000 vozača kažnjeno uz pomoć kamera zbog telefoniranja za volanom ili prekoračenja brzine velika je vjerovatnoća da ćemo iskoreniti taj problem. Rizik kazne, a ne visina kazne mijenja ponašanje vozača – zaključuje Lipovac.
Najefikasnije su kazne koje pogađaju vozača
I profesor Saobraćajnog fakulteta u penziji Milan Vujanić ističe za Blic da su najefikasnije one saobraćajne kazne koje vozača najviše pogađaju.
– Postoje tri vrste sankcija u saobraćaju: materijalna, negativni poeni i zabrana upravljanja vozilom. Suspendovanje dozvole je kazna koja najviše plaši našeg vozača. Prihvatiće i novčanu kaznu i negativne poene samo da može odmah ponovo da sjedne za volan. Pritom treba znati da oduzimanje dozvole povlači sa sobom slušanje kursa i polaganje ispita kako bi vozač mogao da se vrati legalno za volan. Zato vozači mogu da prestanu da prave teške prekršaje u saobraćaju jedino ako im prijeti kazna koja je neprihvatljiva i ako je ta sankcija izvjesna – orekao je Vujanić.
Do tragične saobraćajne nesreće na Karaburmi vjerovatno ne bi došlo da saobraćajna policija u Ulici Marijane Gregoran učestalo kažnjava vozače za prekršaje koje je Galić napravio, smatra sagovornik.
– Da na pešačkom prelazu postoji kamera koja bilježi prekršaje vozač najverovatnije ne bi bez zaustavljanja izletio na pješački prelaz. Takođe, tamo gdje vozači znaju da postoji radar najčešće ne voze brzinom većom od dozvoljene. Isto tako retko ko prolazi kroz crveno svjetlo tamo gdje na semaforu postoje kamere – apostrofira Vujanić.
Višestruki ponavljač mora biti bezuslovno kažnjen
Činjenica da je Galić ima čak deset krivičnih presuda zbog različitih djela u i van saobraćaja od kojih je osam uslovno služio ukazuje da kazne u njegovom slučaju nisu bile nimalo djelotvorne, najblaže rečeno.
-Zašto je osam od deset krivičnih presuda bilo uslovno pitanje je za sudije koje su izricale te presuide. Očigledno je da se radi o ponavljaču i da ga uslovne kazne nisu prevaspitale. Zato sad kao višestruki ponavljač mora biti bezuslovno kažnjen – nema dilemu Vujanić.
Galić je i po sadašnjem Zakonu o saobraćaju napravio jako težak prekršaj.
-Zabranjeno preticanje vozila koje se zaustavilo ili se zaustavlja da bi propustilo pješake na pješačkom prelazu. Ono što je upečatljivo jeste da je nemoguće da nije vidio punu liniju i obilježeni pješački prelaz. To znači da se svjesno upustio u prekršaj koji je posebno zabranjen i izuzetno opasan – objašnjava Vujanić.
Zbog toga sagovornik očekuje kaznu za vozača koja neće biti mala.
-Vodiće se krivični postupak što znači da ne može doći do sporazuma o krivici. Rječ je očigledno o ponavljaču prekršaja u saobraćaju zato kazna ne može biti ni mala ni uslovna. Ako vozač nije bio u alkoholisanom stanju za ovakav prekršaj predviđena je kazna od jedne do osam godina zatvora. Pošto je vozač napravio prekršaj pod izutzetno lošim okolnostima po njega očekujem da će dobiti visoku kaznu – objašnjava Vujanić i dodaje da se ukoliko je vozač pod dejstvom alkohola kazna za ovakav prekršaj kreće od dvije do 12 godina zatvora.
Za svakog normalnog čovjeka ono što je Galić 18. jula napravio na Karaburmi je, najblaže rečeno, nasilnička vožnja. Ipak, po zakonu, stvari stoje drugačije.
-Taj prekršaj je na granici nasilničke vožnje pošto je vozač bezobzirno preticao preko pune linije i vozio preko pješačkog prelaza, a da nije uvidio mogućnost drugih da budu povrijeđeni – podvlači profesor Saobraćajnog fakulteta u penziji.
Šta je nasilnička vožnja?
Prema Zakonu o bezbednosti u saobračaju pod nasilničkom vožnjom podrazumevaju se sljedeće situacije:
1) kada dva ili više puta prođete kroz crveno na semaforu za manje od deset minuta
2) kada pretičete kolonu vozila pri čemu prelazite ili se krećete po punoj liniji
3) kada vozite u naselju brzinom koja je za više od 90 km/h veća od dozvoljene ili van naselja brzinom koja je za više od 100 km/h veća od dozvoljene
4) kada vozite sa više od 2,0 promila alkohola u krvi
Takođe, u zakonu postoji i šira odrednica prema kojoj je nasilnička vožnja je postupanje vozača koje je u gruboj suprotnosti sa pravilima saobraćaja, odnosno, prilikom koje vozač ne pokazuje obzir prema bezbjednosti ostalih učesnika u saobraćaju.
Svako napuštanje mjesta nesreće mora da se kažnjava
Bahatost Lazara Galića dobila je, nažalost, novu dimenziju pošto se nije zaustavio u suludoj vožnji ni kada je pokosio dvojicu mališana na pješačkom prelazu već je pobjegao sa mjesta nesreće.
Zbog toga je u javnosti označen kao vozač-kukavica. Zanimljivo, po zakonu Srbije napuštanje mjesta saobraćajne nesreće nije krivično djelo ako povrijeđenima ima ko da pomogne od očevidaca.
– Ova tragedija bi mogla da utiče na nadležne da se promijeni zakon i da se kažnjava svako napuštanje mjesta nesreće. Po meni, dovoljno je za to djelo odrediti kaznu od šest mjeseci do godinu dana zabrane upravljanja vozilom i da to promijeni ponašanje mnogih bahatih vozača – apostrofira Milan Vujanić, profesor Saobraćajnog fakulteta u penziji.
Slična tragedija prije dvije godine u Zemunu
Saobraćajna nesreća na Karaburmi je sigurno tragedija koja je najviše potresla javnost u posljedjih nekoliko godina, ali nažalost prije dvije godine u Zemunu na sličan način je stradao student iz Novog Pazara Ernad Bakan (19).
Nesrećni mladić preminuo je dva dana pošto je na njega na pješačkom prelazu automobilom u punoj brzini naletio automobilom tada osamnaestogodišnji Ivan M. 4. marta 2019. godine. Suđenje vozaču je počelo krajem prošle godine u Trećem osnovnom sudu u Beogradu, piše Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu