Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

NI PRAVDE, NI NAPRETKA, NI ŽIVOTA Šta su građanima BiH donijele 24 godine mira

Društvo
Autor:

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Kada je završen rat, prije skoro četvrt vijeka, mnogi ljudi su bili puni optimizma i vjere u bolje sutra, a danas većina građana BiH smatra da su obespravljeni i bez ikakve šanse za normalan život.

Potvrđuju to i podaci o masovnom iseljavanju stanovništva, ali i brojna istraživanja o stavovima građana; i onih koji su već otišli u inostranstvo, ali i onih koji još uvijek žive u BiH.

Banjalučki centar za ljudska prava nedavno je proveo anketu, koja je obuhvatila građane različitih socijalnih i obrazovnih profila i svih starosnih dobi, od tinejdžera do 80-ogodišnjaka. Ispostavilo se da skoro polovina ispitanika, njih oko 49 odsto, želi da ode iz BiH, za ostanak se izjasnilo 39 odsto anketiranih, dok se oko 12 odsto građana još premišlja. Istovremeno, na pitanje „Vidite li svoju budućnost u inostranstvu ili želite da se vratite u BiH?“, koje je postavljeno onima koji su već napustili BiH, želju za povratkom je iskazalo tek nešto više od 10 odsto anketiranih.

Najgori od svih

Ovi podaci i nisu neko iznenađenje, ali ono što je porazno jeste stav građana BiH o zemlji u kojoj žive.

– Više od polovine ispitanika, i onih koji žive u BiH i onih koji su otišli u inostranstvo, smatraju da je BiH gora od drugih država nastalih raspadom bivše Jugoslavije, bilo po pitanju vladavine prava, obrazovanja, zdravstvene zaštite ili kvaliteta života – kaže Dejan Lučka, direktor Banjalučkog centra za ljudska prava.

Ističe da skoro 90 odsto ispitanika smatra da je BiH, na neki način, zemlja nepravde i diskriminacije. Naime, skoro 90 odsto ispitanika smatra da u BiH nemaju svi građani ista prava i mogućnosti, odnosno da postoje privilegovani pojedinci.

Lučka kaže da ne raspolaže sličnim i uporedivim istraživanjima iz nekih ranijih godina, pa da ne može tvrditi da li su na isti način građani o BiH razmišljali prije 20 ili 15 godina, ali da su svakako podaci iz ankete alarmantni.

– Ako nakon 24 godine mira, koje bi trebalo da budu i godine obnove društva, imamo ovakve stavove građana i ovakav trend iseljavanja, onda je jasno da u BiH nema istinskog mira za građane, koji se definiše kao reorganizacija društva na načelima jednakosti i pravde – kaže Lučka.

Privatizacija

Socijalni psiholog, dr Srđan Puhalo, kaže da je optimizam prvih poslijeratnih godina bio logičan, jer je, ipak, sve bolje od rata. Uz to, narod je vjerovao da može nešto promijeniti na bolje, pa je izlaznost na izbore devedesetih dostizala čak do 90 odsto.

– Svi su vjerovali da će nam biti bolje, ali je pitanje kako je ko zamišljao to bolje i šta je ko očekivao od kapitalizma, demokratije, privatizacije. Ispostavilo se da, za većinu, mir nije onakav kakav su očekivali – kaže Puhalo.

Odmah nakon rata i jeste bilo nekog napretka; ljudi su se slobodno kretali, bilo je i posla, a bilo je, kaže, i „nekih para“.

– Kako je vrijeme odmicalo bivalo je sve jasnije da su političke elite iznevjerile nade svojih birača. Privatizacija je, s jedne strane, malobrojnima donijela po mnogima nezasluženo bogatstvo, a s druge strane je na hiljade ljudi ostavila bez posla. U međuvremenu, ljudi su počeli da svoje živote porede sa životima ljudi u drugim, razvijenijim zemljama. Na kraju, kad se sve sabere, danas ljudi tjeraju svoju djecu da idu iz BiH – zaključuje Puhalo.

Marinković: Nastavljen trend iseljavanja

Demograf dr Draško Marinković podsjeća da je u periodu od 1991. do 2013. iz BiH odselilo oko 750.000 ljudi, ali da se trend iseljavanja nastavio i nakon rata.

– Sve ono što nam se trenutno dešava samo su posljedice ranijih procesa, a dodatno ih usložnjava teška socio-ekonomska situacija i težnja stanovništva da živi bolje – kaže Marinković.

Ističe da je karakter migracija danas drugačiji nego tokom rata, jer ljudi odlaze tražeći bolje plaćen posao, ali i bježe od nesigurnosti i ekonomske krize, da bi svojoj djeci obezbijedili sigurniju budućnost.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.
Možete da nas pratite i na Facebook stranici

IZDVAJAMO