Iako se čini da su virusi ove godine jači nego ikada, to je samo naš utisak. Blicov sagovornik objašnjava da veći broj oboljelih osoba od gripa znači da toliko ljudi nije otporno na virus, odnosno da im je slabiji imunitet, a nikako ne ukazuje da su virusi opasniji u odnosu na ranije sezone.
Iz sopstvenog iskustva mogu da kažem da su mlađe generacije osjetljivije i podložnije gripu, kao i djeca do četiri godine, školska djeca, zatim i hronični bolesnici i stariji od 65 godina – kaže prof. dr Ranković.
Smatra se da su se, dodaje, srednja i malo starija generacija više puta sretale sa virusima gripa, odnosno da su razvili određeni imunitet.
Sa druge strane, u stručnoj literaturi piše da virus H1N1 daje imunitet do godinu dana, a H3N2 daje do tri godine, objašnjava ovaj doktor.
Na pitanje zbog čega su nove mlade generacije neotpornije na virus gripa, on ističe da su brojni razlozi za to, a posebno njihov način života.
– Oni vode neuredan život, nemaju dovoljno sna. Izlaze u provod u ponoć. Ne poštuju biološki časovnik koji ne predviđa ludovanje noću, a spavanje preko dana. Takođe, tu je neredovna ishrana – jedu se sendviči, pljeskavice, ništa “na kašiku – navodi dr Ranković.
On još ističe da je problem i u tome što se mlađe generacije ne bave sportom, sjede po kućama, gledaju u monitore, imaju virtuelne prijatelje na društvenim mrežama…
– Ne izlaze na vazduh, ne šetaju, ne viđaju se sa društvom da bi odigrali fudbal ili nešto slično. To sve obara imunitet – navodi prof. dr Ranković.
Osim toga, dodaje, ishrana nam je u odnosu na ranije godine nezdrava – puna pesticida, koji se koriste u biljnoj proizvodnji, antibiotika i hormona u životinjskoj.
Prema njegovim riječima, ista osoba od gripa može da oboli svake godine, pa čak i oni vakcinisani, ali je klinička slika infekcije blaža, odnosno ne daje smrtni ishod.
– Sa druge strane, težu kliničku sliku bolesti mogu da imaju zbog oslabljenog imuniteta, osim mladih, i hronični bolesnici, kao i stariji od 65 godina – kaže.
Prema njegovim riječima, kod pojedinih mladih ljudi postoje dva mehanizma koji daju težu kliničku sliku bolesti: jedan je kao i kod svih ostalih kojima je imunitet oslabljen, dok je drugi kada njihove imunološke snage reaguju burno na virus i velikoj količini produkuju takozvane T-limfocite kojima je zadatak da ubijaju virus gripa. Osim virusa, objašnjava, one napadaju i zdravo tkivo.
Vakcinacija sada nema smisla, ali – izađite napolje
Što se tiče zaštite vakcinom, za to je sada kasno.
– Sada smo usred epidemije, nema rezona da se vakcinišemo jer su neophodne tri nedjelje da se stvori imunitet. Zato je dobra odluka da se djeci produži raspust i time presječe širenje virusa. Istovremeno, važno je da se češće izlazi napolje, provjetravaju prostorije u kojima se boravi, češće peru ruke i jede ishrana bogata vitaminima i mineralima. Odlične namirnice su kiseli kupus i turšija – kaže on.
Broj oboljelih se smanjuje, ali gripu još nije kraj
Prema njegovim riječima, već postoje podaci da se polako smanjuje broj oboljelih, ali gripu tu nije kraj.
– Očekujem da će epidemija gripa u Srbiji trajati do sredine idućeg mjeseca. Zato nema opuštanja – zaključio je taj stručnjak.
Grip koji trenutno bjesni u Srbiji dosad je odnio 29 života, a inficirano je 104.687 osoba, posljednji su zvanični podaci Instituta “Batut”.
U RS od početka sezone prijavljeno je ukupno 45 umrlih od posljedica teške akutne respiratorne infekcije.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu