A jaz u društvu je u posljednjih 25 godina naglo porastao, navodi D.W.
Koliko su stvarno bogati Nijemci, ko ima mnogo, ko ima manje i, prije svega, u kojoj mjeri i kako se mijenja raspodjela bogatstva u društvu? Tu su stalno nove studije u kojima se često čuje da bogatstvo super-bogatih nastavlja da raste, dok socijalno ugroženi ostaju socijalno ugroženi. Mnogi sumnjaju da je to stvarno tako, a u stvari – još je gore.
Nijemci su mnogo, mnogo bogatiji nego što se mislilo
Troje naučnika, Tilo Albers, Šarlot Bartels i Morik Šularik, analizirali su blagostanje Nijemaca i razvoj bogatstva od 19. vijeka do danas. Njihova studija predstavlja prvu sveobuhvatnu analizu dugoročnog razvoja nejednakosti bogatstva u Njemačkoj od 1895. do 2018. godine. Zasnovana je na podacima o porezu, anketama i listama bogatih pojedinaca.
Jedan od njihovih rezultata je pokazao da su Nijemci bogatiji nego što se procjenjivalo – i to za oko 4.000 milijarde evra.
Ovi naučnici procjenjuju da je ukupna njemačka imovina 2018. bila oko 13.000 milijardi evra. Od toga je oko 4.000 milijardi evra poslovna imovina, a nekretnine su vrijedne više od 9.000 milijardi evra.
U odnosu na BDP, bogatstvo Nijemaca je dakle 120 odsto veće nego što se ranije pretpostavljalo.Drugim riječima: Njemačka je mnogo, mnogo bogatija nego što to sugeriše zvanična statistika.
Ali, kako to da je bogatstvo Nijemaca do sada bilo toliko potcijenjeno? Glavni problem sa kojim su se troje autora suočili su neprecizni podaci.
Državne Institucije znaju za problem
Na primjer, imovina u nekretninama, kada se radi o imovini, mjerodavna je poreska uprava, a nekretnine u Njemačkoj se za porez evidentiraju po standardnim vrijednostima koje su ustanovljene prije skoro šest ili devet decenija: tačnije 1964. (stare savezne pokrajine odnosno Zapadna Njemačka) ili čak 1935. (nove savezne pokrajine ili Istočna Njemačka). Te vrijednosti odavno ni približno ne odgovaraju stvarnim tržišnim vrijednostima, a što naročito važi za urbane zone koje su ekstremno potcijenjene, prenosi Blic.
Osim toga, Savezni zavod za statistiku i Bundesbanka takođe potcjenjuju poslovnu imovinu, posebno firmi koja nisu na berzi i koje su u vlasništvu porodica. Upravo su to firme čine osnovu njemačke privrede. Tako pomenute institucije ne daju realnu sliku bogatstva imućnih. Svjesne su problema, ali nikakva reforma nije u planu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu