Tako glasi poslanička inicijativa koju su za iduću sjednicu Predstavničkog doma BiH, koja je zakazana za 14. decembar, predložile narodne poslanice iz Kluba Naša stranka Nezavisni blok, Aida Baručija i Mirjana Marinković Lepić.
Kako kažu, u cilju rješavanja statusa državne imovine i njenog stavljanja u funkciju u interesu BiH i njenih građana, neophodno je da Savjet ministara, u saradnji s nadležnim institucijama, predloži propise koji će konačno urediti status državne imovine.
– Ovo je posebno značajno jer veći broj institucija BiH unajmljuje poslovne prostore za obavljanje svojih nadležnosti te se u tu svrhu izdvajaju velika sredstva uprkos činjenici da postoji imovina koja nije u funkciji i vremenom propada, a mogla bi se korisno upotrijebiti za sve nivoe vlasti. Značajan problem takođe predstavlja nemogućnost adekvatne zaštite i povrata imovine BiH u bivšim jugoslovenskim republikama i pored toga što je zaključen Sporazum o pitanjima sukcesije – navode u obrazloženju.
Osjetljiv politički trenutak
Ova inicijativa dolazi u veoma osjetljivom političkom trenutku i tiče se upravo teme koja je jedan od razloga za aktuelnu političku krizu u BiH. Naime, Ustavni sud BiH je proglasio neustavnim dijelove Zakona o šumama i Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske, uz obrazloženje da se ta materija može uređivati samo na nivou BiH, što je za Banjaluku neprihvatljivo.
U međuvremenu, srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, najavio je da će RS staviti van snage Zakon o zabrani raspolaganja imovinom, koji je nametnuo nekadašnji visoki predstavnik, Pedi Ešdaun, i da će državnu imovinu na teritoriji RS knjižiti kao imovinu Republike Srpske.
Dodik je poručio da BiH nema šta da odlučuje o imovini entiteta.
– Mi ćemo 10. decembra donijeti odluku da stavimo van snage Ešdaunov Zakon o zabrani raspolaganja imovinom i stavićemo obavezu da se ta imovina uvede kao imovina Republike Srpske – rekao je novinarima u Sarajevu.
Trodjelni projekat
Predsjedavajući Srpskog kluba poslanika u PS BiH, Nenad Stevandić, smatra da poslanička inicijativa Baručije i Marinković Lepićeve nije korisna ni osnovana. Kaže da je ona tipičan dio političkog projekta koji ide u tri dijela.
Prema riječima Stevandića, prvi dio je da se obezbijedi bilo kakva vrsta podrške stranaca pričama o funkcionalnoj BiH, „što je već stereotip bošnjačkog uticaja na međunarodnu politiku“.
– Drugi dio je podnošenje inicijativa, iskorištavanje Ustavnog suda BiH i parlamentarne procedure da bi se nametnule teme i zakoni koje dalje vode destrukciji vlasništva entiteta nad imovinom. Ova inicijativa je nastavak onoga što je Ustavni sud uradio sa imovinom RS, sa poljoprivrednim zemljištem, šumama. Treći dio je onaj na kome rade odmetnuti dijelovi obavještajne službe, bivšeg AID, koji proizvode afere, utiču na pravosuđe i kreiraju sukobe unutar RS. Sve tri te stvari vode našem nestanku ili obesmišljavanju. Ali, moja poruka je da su svi zajedno naivni ako misle da se mi nečega bojimoa i da mi tačno ne znamo ko su ljudi upotrijebljeni da bi se nešto učinili i koje su metode. Treba da se orijentišemo prema onim ljudima u RS koji bi na određeni način mogli da učestvuju u toj vrsti smicalica i politika – kaže Stevandić.
Široki konsenzus
Zamjenica predsjedavajućeg Kluba poslanica SDS-PDP-DNS, Mira Pekić, smatra da se radi o krupnom pitanju koje se ne može rješavati poslaničkim inicijativama, nego širokim konsenzusom stranaka i lidera.
– Mi u PDP imamo neke stavove koji su u vezi sa državnom imovinom i koji su na fonu Banjalučkog sporazuma iz 2012, odnosno da principe uzmemo iz tog sporazuma sa kojim su se bili usaglasili svi. Šest političkih lidera je tada na njega stavilo potpis. Naravno, treba ga prilagoditi današnjem vremenu – kaže Pekićeva za Srpskainfo.
Banjalučki sporazum
Pomenuti Banjalučki sporazum o imovini potpisali su Milorad Dodik (SNSD), Dragan Čović (HDZ BIH), Sulejman Tihić (SDA), Zlatko Lagumdžija (SDP), Božo Ljubić (HDZ 1990) i Mladen Bosić (SDS).
Oni su tada usaglasili da tzv. perspektivna vojna imovina, koja je utvrđena odlukom Predsjedništva BiH, bude knjižena u vlasništvo organa odbrane BiH. Savjet ministara BiH u roku od 60 dana trebalo je da utvrditi koja je neperspektivna vojna imovina potrebna organima BiH. Plan je bio da ona imovina u kojoj funkcionišu organi BiH bude automatski uknjižena, a sva ostala će ići na entitete, kantone i opštine.
Kako je tada na konferenciji za novinare precizirao Dodik, državna imovina ono što je bilo predmet osporavanja odlukama visokog predstavnika.
– Savjet ministara će u narednih 90 dana izvršiti popis te imovine, a onda u dodatnih 60 dana će se odlučiti koja je potrebna organima BiH, a koja će pripasti entitetima, kantonima i opštinama – dogovoreno je 2012.
Međutim, iz perspektive današnjih političkih odnosa i poništenja Ešdaunovog zakona, što je najavio Dodik, oživljavanje Banjalučkog sporazuma ne izgleda realno.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu