-Kada žrtva dođe kod nas sa skrinšotovima, mi se obratimo Fejsbuku, a oni od nas traži i kontekst u kome je nešto napisano, oni su jako oprezni. Od njih možemo da dobijemo izuzetno precizne podatke kada je šta objavljeno, ostaje mnogo digitalnih tragova o svemu što se radi. Ukoliko osoba koja se osjeća ugroženo zbog neke objave, napravi skrinšot, a objava u međuvremenu bude obrisana, originalni podaci mogu da se pronađu čak i ako je čitav profil obrisan objašnjava Dragan Jovanović, zamjenik načelnika Odjeljenja za visokotehnološki kriminal Ministarstva unutrašnjih poslova.
Na pitanje koliko je skrinšot validan dokaz, imajući u vidu da i njime može da se manipuliše, Jovanović kaže da se i to događalo. Kada je u pitanju prepiska iz inboksa, navodi on, sadržina komunikacije može da se dobije samo uz naredbu suda, jer mora da se ispoštuje kompletna zakonska procedura, kako bi to bio validan dokaz, piše Blic.
-Ima drastičnijih slučajeva, kada je motiv osveta. Ostavljeni momak koristi slike svoje bivše djevojke ili njen broj telefona, adresu, kako bi u njeno ime kačio oglase za erotsku masažu, kačio slike na porno sajtove… U takvim slučajevima umnogome pomogne to što oštećene djevojke ukažu da sumnjaju na bivšeg partnera, i ukoliko ne postoje drugi tragovi, nalogom za pretres se pribave njegov telefon i računar koji obavezno sadrže dokaze da je on počinilac. Često i sami nebrojeno puta posjećuju i provjeravaju oglas koji su postavili – priča Jovanović.
Od momenta prijave do lišavanja slobode može da prođe manje od dana, a može da traje i nedeljama, kaže naš sagovornik.
Uvrede mogu biti grozne, ali nisu uvijek krivično djelo
Odjeljenje za visokotehnološki kriminal dobija mnogo prijava žena kojima stiže neprimjeran tekstualni i grafički sadržaj. Muškarci su žrtve mnogo rijeđe, i to obično budu poznate ličnosti.
-Prvo moramo da se zapitamo šta je to neprimjeran sadržaj i da razgraničimo šta je krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti – kada postoji namjera da se nekome naudi, i gonjenje po privatnoj tužbi – kada je u pitanju uvreda. Uvrede mogu biti grozne, ali nisu uvek krivično djelo. Prijetnja seksualnim nasiljem se goni po službenoj dužnosti. Ali nekad to bude samo uznemiravanje, manijaci pišu svakakve gadosti, šalju fotografije, a nema elementa prijetnje… Onda u dogovoru sa tužiocem, objasnimo oštećenoj strani da može da pokrene privatnu tužbu protiv manijaka – pojašnjava on.
Koraci za zaštitu
Mreža dijeli prijave u nekoliko grupa. Prijave zlostavljanja u inboksu, prijetnje na osnovu rasne, religiozne, seksualne ili nacionalne pripadnosti, siledžijsko ponašanje, prijetnje nasiljem i preuzimanje identiteta.
Manijaci nekada potpadaju pod sve ove uslove, ali koraci koje možete preduzeti su uvijek isti.
1. Odmah uradite screenshot razgovora ili komentara kako biste ga eventualno upotrijebili kao dokaz
2. Iskoristite opciju “Report abuse” kojom ćete zaposlenima u Fejsbuku odmah javiti da ste ugroženi. Oni su obavezni da prijetnje ili zlostavljanje pregledaju po prvom prioritetu.
3. Blokirajte korisnika. Ova opcija će vas nažalost samo djelimično zaštititi. Iako osoba koja vas ugrožava neće moći da vidi vaš sadržaj ili da vas taguje i dalje može da nastavi da objavljuje postove o vama. U tom slučaju situaciju možete da podignete na viši nivo.
4. Prijavite privatan profil te osobe. Nakon što blokirate osobu Fejsbuk će vas odmah pitati da li želite da je prijavite, u zavisnosti od tipa problema izaberite opciju u kojoj se jasno stavlja do znanja da vas ugrožava.
5. Pozovite prijatelje. Prijave profila nekada čekaju reviziju i po nekoliko nedelja, ali ako i vaši prijatelji to učine profil može brže da bude suspendovan ili uklonjen trajno.
Zlostavljanje u inboksu
Zlostavljanje u Inboksu je postalo toliko često da je Fejsbuk morao da odvoji prijemno sanduče i stvori poseban “skriveni inboks” pod imenom Other u koji pristižu poruke osoba koje nemate u prijateljima. Ako izaberete ovu opciju vjerovatno ćete vidjeti na desetine poruka marketara – ali i manijaka iz čitavog sveta.
1. Blokirajte poruke ove osobe. Možete to da učinite bez obzira na to da li dotičnog korisnika imate u prijateljima.
2. Prijavite prijeteću poruku tako što ćete sa desne strane spornog razgovora izabrati opciju “Report Spam or Abuse”
3. Trajno blokirajte poruke osobe selekcijom “Block messages” opcije
4. Ukoliko vjerujete da vam je bezbjednost ugrožena, postarajte se da dokumentujete sve primjere prijetnji i kontaktirajte policiju.
Pazite šta dijelite sa drugima!
Jovanović dodaje da pored netolarencije na internetu i učestalih prijetnji, proganjanja, uznemiravanja, postoje i drugi problemi.
– Mi smo godinama gradili i uspostavili dobar odnos sa Fejsbukom. Oni su nam omogućili da im se obraćamo direktnom linijom, njihovom timu organa za sprovođenje zakona, a to su tužilaštvo i policija. Fejsbuk ima posebnu platformu na kojoj mi imamo profile kao pripadnici sprovođenja zakona. Njihovi sistemi za razmjenu podataka su složeni, a na njima rade iskusni ljudi koji su vrlo često bili inspektori. I pravni aspekt je vrlo važan i dobro pokriven – objašnjava Jovanović.
Velika je greška to što korisnici društvenih mreža te platforme ne shvataju ozbiljno, te olako kače slike svojih kuća, kola, radnih mjesta, djece, pa čak i lična dokumenta, označavaju lokacije i prihvataju za prijatelje ljude koje i ne poznaju, što može biti izuzetno opasno.
– Živimo u dobu sveopšteg digitalnog nasilja, sve se preselilo na internet, tu jedni drugima prijetimo, vrijeđamo se, proganjamo… Na snazi je potpuna devastacija privatnosti, za koju nisu krivi samo hakeri koji vam ukradu podatke, sami smo krivi jer smo svoju privatnost poništili. Ponašamo se potpuno suprotno svim principima u odnosu na to kako bismo se ponašali u “redovnom” životu. Da li biste svoje dijete skinuli i golo prošetali Trgom republike? Ne, naravno. Ali kada ga slikaju na plaži i postave na Fejsbuk misle da je to u redu – zaključuje sagovornik Blica.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu