Društvo

Njihova vrijednost se mjeri ZLATOM: Popularno zeničko izletište krije RIJETKE GLJIVE

Na popularnom izletištu Smetovi kod Zenice prekjuče su pronađeni bijeli tartufi, najcjenjenije i najskuplje jestive gljive na svijetu. Upravo na tom mjestu planinari sve češće pronalaze ove dragocjene gljive.

Njihova vrijednost se mjeri ZLATOM: Popularno zeničko izletište krije RIJETKE GLJIVE
FOTO: AVAZ.BA/RAS SRBIJA

Kako kaže Akif Smajlović, zenički ekolog, vrijednost ovih gljiva mjeri se zlatom. Tartuf je prekjuče na Smetovima, potvrdio nam je, pronašao njegov prijatelj Ibrahim Ćelebić.

Prvobitno me je porukom obavijestio da je pronašao tartuf. Kad smo se sreli i kad sam je pregledao i pomirisao, potvrdili smo da se zaista radi o toj dragocjenoj gljivi, teškoj 115 grama – govori Smajlović.

Ćelebić je kazao da bi gljivu prodao, ako neko ponudi pristojnu cijenu. Ne krije da će od sada češće braviti na Smetovima i tragati za tartufima.

Ali, nije samo on imao sreću – prije nekoliko dana pronašao ih je još jedan ugledni zenički planinar.

– Nakon Ibrahima, još jedan prijatelj, koji nije želio da otkrivam njegov identitet, također je pronašao dva tartufa na Smetovima. Moram podsjetiti da sam i ja prije nekoliko godina, takođe na istom mjestu, našao te gljive – ističe Smajlović.

Posebno je interesantno to što je za tartufe karakteristično da niču na području Istre u Hrvatskoj. No, ovi pronalasci dokaz su da ih itekako ima i kod Zenice.

Klimatske promjene

– Činjenica, u Hrvatskoj je berba tartufa u septembru i oktobru, a kod nas je zbunjujuće to što su gljive nađene sada. No, na sve itekako utiču klimatske promjene – pojašnjava ekolog.

Bijeli tartufi izuzetno su skupi, a na jednoj aukciji, kako kaže Smajlović, ova gljiva, mase od 750 grama, dostigla je nevjerovatnu cijenu od 15.000 evra. Na italijanskom tržištu cijena ove najcjenjenije i najskuplje jestive gljive na svijetu dostiže i 10.000 KM po kilogramu.

Miris bijelog luka ili sira

Bijeli tartuf raste ispod površine zemlje, na dubini do 30 centimetara, ima miris bijelog luka ili sira. Istrani su gljive tražili uz pomoć izvježbanih svinja, ali kako su one često znale pojesti ulov prije nego što se berač pojavi, prešli su na potragu uz pomoć dresiranih pasa.

– Jedan Zeničanin koji sada živi u Istri, dolazio je na Smetove sa psom tragačem, ali nikad mi nije rekao je li šta pronašao – govori Smajlović, piše Avaz.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije