Kada se ostavi po strani to koliko je taj sporazum bio pravedan, ipak sa ove vremenske distance može se reći da je dejtonski mehanizam jednim dijelom dao doprinos u integraciji države, naročito u prvoj fazi, odnosno prvoj deceniji dejtonskog ustavnog poretka, kada se uz jače prisustvo saveznika BiH iz međunarodne zajednice, uspjelo rehabilitovati državne institucije, gdje bih naročito istakao reformu bezbjednosnog i odbranbenog sektora u BiH. Sa te strane Dejton jeste, ponavljan jednim dijelom, ispunio svoju ulogu, i samim tim onemogućio pokušaje eventualnog separatizma i proizvođenja nasilja. Mir je očuvan a postoji i stabilan državni okvir, što i jeste bio prioritet u prvorazrednog značaja, saopšteno je iz Komšićevog kabineta.
Komentirišući sve izraženije ocjene koje dolaze od strane međunarodnih zvaničnika o Dejtonu koji nije vječna kategorija, Komšić naglašava važnost presuda Evropskog suda za ljudska prava u kojima je utvrđeno da postojeći etničko – konstitutivni model nije u skladu sa evropskom pravnom stečevinom i evropskom praksom, te da ga se kroz provođenje tih presuda i kroz uvođenje jednakopravnosti svih građana mora prevazići.
– Zato, kada govorimo o nekoj novoj fazi u izgradnji BiH kao države jednakopravnih građana i naroda, jednostavno ne možemo govoriti o bilo čemu drugom nego o uređenju BiH kao građanske države. Postdejtonska faza normalne i stabilne BiH može biti samo njena građanska faza – naglašava Komšić.
Komšić dodaje kako je uvjeren da bi građansko uređenje BiH značilo i stabilnije institucije države.
– Postojeće uređenje koje više naginje etničkom konceptu jeste plodno tlo za sve moguće blokade državih institucija, što se naročito vidi u oblasti pravosuđa. Nemoguće je uspostaviti vladavinu prava u jednoj državi ako se vodeći ljudi u pravosuđu biraju po etničkom ili još gore etničko-partijskom principu. Dok se takav princip ne potisne, ostaćemo žrtve korupcije i svih mogućih oblika nepotizma – naveo je Komšić.
Govoreći o tome koliko je uređenje BiH na građanskom principu realno i moguće, Komšić ističe da se prije svega na unutarnjem planu o tome mora uspostaviti konsenzus.
– U teoriji sve je na našoj strani, počev od relevantnih presuda međunarodnih sudova, međutim, ako mi u Bosni i Hercegovini od toga koncepta odustanemo, praveći trule kompromise sa etničkim konceptom, primjera radi u oblasti izbornog zakonodavstva, onda nam i najidealnije međunarodne okolnosti neće biti od koristi. Građanska država nije san, ona je mogućnost, ukoliko oko nje budemo imali tu vrstu konsenzusa. U tome slučaju manje će biti važno šta na to kažu iz Beograda ili Zagreba, a više šta kažu iz Brisela i Vašingtona, koji jesu za građanski koncept, ali se prije svega mi sami za njega moramo izboriti – zaključio je Komšić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu