Kako piše Rojters, sve opsežnije uvođenje mehanizacije i novih tehnologija u uzgoju kafe rezultiralo je rastom produktivnosti kod ta dva najveća svjetska proizvođača koje konkurenti iz Južne Amerike i Afrike teško mogu da prate.
Brazil i Vijetnam imali su konstantno povećanje produktivnosti, a ostale države nisu – tumači Džefri Sač, direktor Centra za održivi razvoj na Univerzitetu Kolumbija.
Prema podacima američkog ministarstva poljoprivrede, te dvije države danas proizvode više od polovine svjetskog roda kafe, a udio im i dalje raste. Vodeći Brazil sam snadbijeva svjetsko tržište sa 37 odsto kafe. Rekordan rod ostvaren je uprkos smanjenju površine pod zasadima kafe već šestu godinu zaredom. Vijetnamska proizvodnja takođe raste.
Podaci Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) pokazuju da je prosječni prinos brazilskih farmi u poslednjih 10 godina oštro porastao, za više od 40 procenata, na 1,5 tona po hektaru.
Vijetnam je prosječni prinos povećao za 18 odsto, na 2,5 tone po hektaru. Kolumbija je takođe povećala prinos za solidnih 12 odsto, ali se on kreće oko tone po hektaru.
Manje rada
Terminski ugovori na Arabika kafu – najkorišćenije globalno mjerilo za cijene kafe – u maju su pali na 87,6 američkih centi za približno pola kilograma, što je najniža cijena od maja 2005. godine.
U međuvremenu se cijena malo oporavila, ali je i dalje preniska za većinu svjetskih proizvođača. Brazilski proizvođači značajno su smanjili i udio ljudskog rada u zasadima uvođenjem mehanizacije. Naime, mašine za branje kafe mogu sniziti troškove berbe za 40 do 60 odsto, ističu farmeri.
(BizLife)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu