Postavljaju pitanje da li to znači da se Zapad u BiH nagodio s Rusijom, u šta je teško povjerovati.
Jer, jedna od najvažnijih poruka ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova, prilikom nedavne posjete BiH, bila je da Kancelarija visokog predstavnika (OHR) protektorat i da mora da bude zatvorena. Ruski ambasador u BiH posljednjih godina redovno je protiv zajedničkih stavova Savjeta za provođenje mira (PIK), dok je ruski ambasador u Savjetu bezbjednosti UN nedavno takođe „izribao“ Incka. I to ne prvi put.
Zašto je to važno? Imenovanje visokog predstavnika u BiH podrazumjeva širok međunarodni konsenzus SAD, EU, Rusije, Turske. Formalno ga imenuje PIK, a rezolucijom potvrđuje Savjet bezbjednosti UN. Tako je bilo i 2009. kada su i Rusi u SB UN podržali rezoluciju kojom potvrđuju izbor Valentina Incka.
Ali, sada, na oba ta mjesta Kremlj je protiv produženja mandata OHR, a to je naročito važno u SB UN, gdje Rusija, kao stalna članica, ima pravo na veto. Upravo zbog svega ovoga mnogi su skloni povjerovati kako je zamjena Valentina Incka njemačkim diplomatom Kristijanom Šmitom u ovom trenutku nemoguća misija. A ako se ipak desi, to tumače na način da su Vašington i Berlin iza kulisa napravili nagodbu s Moskvom o zajedničkom nastupu u BiH.
Šta bi to moglo da znači možemo samo da nagađamo, ali je činjenica da se Rusija zalaže za izvorni Dejton i ravnopravnost dva entiteta i tri konstitutivna naroda.
Strah od dila s Rusijom u Sarajevu je jedini priznao član Predsjedništva BiH Željko Komšić.
– Kako ćete vi dobiti saglasnost Rusije koja se zalaže za potpuno ukidanje institucije visokog predstavnika? Da li to znači da će se ići u neku trgovinu s Rusijom, na štetu interesa BiH? Ako se to desi na način da se Rusiji daju tako krupni ustupci, onda bolje da ništa ne diramo – izjavio je Komšić za FTV.
Politički analitičar iz Beograda Dušan Janjić smatra da će Rusija zatezati, ali da nema snagu da zaustavi izbor novog visokog predstavnika u BiH.
– Bude li blokirala, mislim da će Amerikanci i Evropljani primijeniti isti model koji su primijenili za Kosovo; prestaće da je uvažavaju i radiće kao Kvinta. Rusija to sebi ne smije da dozvoli. Neće Rusija htjeti da rizikuje da ispadne iz grupe, samo će se suzdržati od glasanja, jer budimo svjesni da boravak ruskog ambasadora u PIK znači kakvu-takvu informaciju za njih, ako ne drugog karaktera, onda bar obavještajnog. Mislim da će Rusija iskoristiti situaciju da malo zateže, da vidi koliko preko imenovanja visokog predstavnika može da dobije. Mislim da tu nema nagodbi, niti oni mogu da brane promjenu Ustava i izbornog zakonodavstva nekakvim izvornim Dejtonom – kaže Janjić za Srpskainfo.
Ako Šmit i definitivno bude novi međunarodni predstavnik, Janjić smatra da je on „karijerom i znanjem kvalitetniji od mnogih koji su dolazili u BiH“. Kaže da je vrlo blizak njemačkoj kancelarki Angeli Merkel, predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen, što znači da će se Njemačka mnogo ozbiljnije pozabaviti BiH nego sada.
– Šmit je pravo rješenje za jačanje veza EU, NATO, Bajdenove administracije. Preko njega bismo dobili zajednički glas Brisela i Vašingtona. To samo po sebi znači da će prioritet biti mnoge stvari koje smo čuli u javnosti, prije svega promjena Ustava i Izbornog zakona BiH. Možemo reći da je to zaokret, u smislu da će konačno morati nešto da se uradi, da se neće tolerisati priča koja traje 20 godina – kaže Janjić.
Bivši ministar spoljnih poslova BiH Igor Crnadak nije želio da komentariše moguću rusku blokadu, jer kaže da se Moskva još nije oglasila po pitanju Šmita. Ali, ako Kristijan Šmit zaista dođe, kao predstavnik Njemačke, Crnadak kaže da će to sigurno značiti novu etapu u odnosu međunarodne zajednice prema BiH.
– Mislim da će to prije svega značiti bolju koordinaciju SAD i Brisela, odnosno Njemačke kao glavnog igrača u Evropi. Mislim da bi u tom slučaju to značilo jedan mnogo koordinisaniji pristup ovih ključnih tačaka međunarodne zajednice prema nama – kaže Crnadak za Srpskainfo.
Što se tiče Republike Srpske, Crnadak tvrdi da je važno da svi ključni politički akteri još jednom utvrde stav oko čega nema razgovora.
– Tu prije svega mislim na ključne elemente zaštite, kao što su entitetsko glasanje, pitanje vitalnog interesa, dvoentitetsko uređenje BiH i čitav niz drugih zaštitnih mehanizama. Oko toga ne smije biti prihvaćen razgovor. Srpska treba da ima interes da afirmiše tezu da ovdje na sceni nije nefunkcionalan sistem, nego da su na sceni elite koje ne žele dogovor i koje najbolje funkcionišu u uslovima konflikta. Nikakva drastična promjena Ustava ne smije da se desi, RS iz te priče ne smije da izađe sa smanjenim ovlaštenjima i nadležnostima – poručuje Crnadak.
Kristijan Šmit je juče za „Dnevni avaz“ rekao da „ne želi da komentariše glasine iz medija“ da je on budući visoki predstavnik u BiH. Prije toga, aktuelni šef OHR, Valentin Incko, potvrdio je za austrijsku novinsku agenciju da bi uskoro trebalo da ode sa te dužnosti i da je Njemačka za njegovog nasljednika predložila upravo Šmita.
Političari u Republici Srpskoj imaju stav identičan ruskom – nije nam potreban nikakav visoki predstavnik.
– Neki će reći da je visoki predstavnik dejtonska kategorija. To je tačno, ali je tačno i to da su visoki predstavnici uzurpirali sebi brojna ovlašćenja koja im nije dao Dejtonski sporazum – izjavila je za Srnu predsjednica RS Željka Cvijanović.
Predsjednik DNS Nenad Nešić kaže da stav o nepotrebnosti visokog predstavnika dijele svi politički subjekti u RS, ali problem je što taj stav nije odlučujući.
– O prisustvu visokog predstavnika odlučuju UN, a mi se tu mnogo ne pitamo. Politika nije pitanje želja, već realnih mogućnosti. Mi smo najčešće imali poziciju „nećemo“, odnosno bili smo u defanzivi. Mislim da je vrijeme za novu politiku koja će poštujući realne okvire reći šta „hoćemo“. Duboko vjerujem da je budućnost RS i BiH među evropskim zemljama i mislim da mi možemo biti motor reformi – kaže Nešić za Srpskainfo.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu