Među najzagađenijim područjima su neke ključne turističke destinacije kao što su Barselona, Tel Aviv, Valensija, Marsejski zaliv i obala Venecije u blizini delte rijeke Po.
Morski otpad predstavlja veliki trošak za turizam, ribarstvo i pomorstvo u iznosu od 641 milion evra godišnje.
“Plastično zagađenje” je u stalnom porastu, a do 2050. godine moglo bi se učetvorostručiti upozorava se u izvještaju “Zaustavimo plastičnu poplavu: kako mediteranske zemlje mogu spasiti svoje more”.
Od proizvođača, do vlasti i samih potrošača, ključni neuspjesi i propusti javljaju se na svim nivoima i doprinose vrlo neefikasnom, skupom i zagađujućem sistemu.
Proizvodnja plastike je previše jeftina, dok su troškovi ekonomisanja otpadom i troškovi zagađenja previše visoki, a plaćaju ih zajednice i priroda.
– Sve zemlje moraju drastično smanjiti proizvodnju i potrošnju plastike, te ozbiljno ulagati u inovativne sisteme recikliranja kako plastika ne bi ni postala otpad – napominju iz Mediteranske morske inicijative.
Od jula do novembra ekološki brod “Plava panda” stići će do obala Francuske, Italije, Turske, Tunisa i Maroka kako bi mobilisao lokalno stanovništvo i turiste da se bore protiv zagađenja plastikom.
Mediteranske kompanije svake godine na tržište izbacuju 38 miliona tona plastičnih proizvoda, ali ne pokrivaju troškove zbrinjavanja prekomjernog plastičnog otpada.
Stanovnici i turisti, uglavnom iz Francuske, Italije i Turske, godišnje bace više od 24 miliona tona plastičnog otpada.
U ljetnim mjesecima turisti povećavaju proizvodnju otpada za čak 30 odsto u mnogim obalnim područjima.
Svake godine 2,9 miliona tona otpada baca se na otvorenim nekontrolisanim odlagalištima, posebno u Egiptu i Turskoj.
Takođe, upozoravaju ekolozi, 170 marokanskih odlagališta predviđenih za zatvaranje još su u pogonu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu