Ovo pitanje je postalo posebno relevantno u vrijeme pandemije korona virusa (Covid-19), kada je sve više ljudi prinuđeno da provodi vrijeme u onlajn svijetu.
Privatnost je način obezbjeđivanja onlajn bezbjednosti za sve pojedince, a Dan zaštite bezbjednosti podataka, koji se obilježava 28. januara, nastoji da širi svijest o tome.
Sa rastom popularnosti mobilnih aplikacija za razmjenu poruka, kao što su WhatsApp, Telegram, Messenger i druge, ljudi su sve više zabrinuti za zaštitu svojih podataka.
Da bi ublažile strahove korisnika, kompanije su uvele brojne bezbjednosne funkcije, poput end-to-end enkripcije, kako bi osigurale da razmjena informacija nije vidljiva nikome osim osobama koje su uključene u određeni razgovor.
S druge strane, vlade širom svijeta vrše pritisak na internet kompanije da im omoguće pristup ovim razgovorima. One žele da tehnološke kompanije oforme načine za sprovođenje zakona kako bi vlasti mogle da pristupaju šifrovanim platformama.
Internet kompanije, međutim, već imaju brojne načine za obezbjeđivanje zaštite podataka, provjeravanje i sprečavanje širenja dezinformacija i druge sigurnosne mjere.
Evo najčešćih načina, na koje možete osigurati bezbjednost svojih podataka na mobilnim uređajima:
Verifikacija u dva koraka – ovo pomaže korisnicima da dodaju još jedan sloj zaštite u svoje naloge za razmjenu poruka sa end-to-end enkripcijom. Proces zahteva podešavanje PIN-a tokom verifikovanja naloga, u slučaju da se ukrade SIM kartica ili se telefon na neki drugi način kompromituje.
Touch ID ili face ID zaključavanje uređaja – brojni proizvođači (Apple, Samsung, Google i drugi) u svojim uređajima imaju implementiranu opciju otključavanja pomoću senzora otiska prsta ili preko crta lica.
Limitiranje prosljeđivanja – neke aplikacije za razmjenu poruka, kao što je WhatsApp, imaju podešen limit za prosleđivanje poruka, čime se smanjuje mogućnost dijeljenja informacija i omogućava provjera i sprječavanje dezinformacija.
Dodatno limitiranje viralnih poruka – određene aplikacije imaju dodatne limite na slanje poruka koje su već poslate više puta.
Poruke koje se same brišu – servisi kao što su Telegram, WhatsApp i drugi imaju opciju da se poruke, fotografije i video fajlovi sami obrišu ili unište nakon što se otvore i pogledaju. Vremenski period brisanja nakon gledanja varira i može se podešavati u zavisnosti od aplikacije.
Administratorske kontrole – korisnicima se omogućava kontrola nad nekim end-to-end enkriptovanim servisima za slanje poruka,, pice b92.
Kada su u pitanju PC korisnici, situacija je jasna. Stručnjaci za sajber bezbjednost preporučuju često mijenjanje lozinki, korišćenje komplikovanih lozinki, korišćenje antivirus softvera. I naravno, ne klikćite na sumnjive linkove.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu