On je podsjetio da je došlo do “nenamjernog zaražavanja” u Domu za stare “Radost” u Negotinu.
Kada zahvati korisnike, ovo postaje za njih veoma ozbiljna bolest. Virus se brzo proširi, a može da da i teške forme – rekao je Kon.
“Djeca i stari nemaju antitijela, veliko istraživanje na ljeto”
Dr Kon je podsjetio da se gasi epidemija, ali da i dalje postoje osjetljivi.
– Ima nekih koji misle da je masovno došlo do prokuženosti i da virus više nema neku snagu. Ali tek kad završimo istraživanja, znaćemo da li jesmo ili nismo u riziku. Imaćemo orijentaciono istraživanje na oko 7.000 ispitanika, a kasnije u ljeto samo ćemo imati veće istraživanje na oko 70.000 što će nam dati značajnije podatke. To znači da ćemo ispitati koliko ko ima antitijela u kom dobu. Već sada možemo da očekujemo jer smo stare izolovali da oni i djeca nemaju antitijela, ali ne znamo ni koliko imaju anittijela oni koji su radnosposobni – rekao je dr Kon gostujući na TV Pink.
“Nije slučajno kad SZO kaže da će biti tek problema”
Postoje matematički modeli koji pokazuju koliko je procenat prokuženosti, odnosno onih koji su bili u kontaktu sa virusom i stvorili antitijela, rekao je on.
– Neki smatraju da je dovoljno 50 odsto i da onda virus nema snagu da izazove epidemiju. Ali sve će bolje da se zna kada se i kod nas i u svijetu urade istraživanja. Ta istraživanja se prilično teško upoređuju, nisu uvijek metodološki ista. U svakom slučaju, neprekidno se napreduje u saznanjima o ovom virusu. Nije slučajno kad SZO kaže da smo na početku epidemije i da će tek biti problema. To je apsolutno promišljeno, a formulacija je namijenjena za cijeli svijet. Moramo da se ponašamo, tačnije da budemo spremni i na novi talas, ako sada popustimo sa mjjrama i ponašamo se kao da ništa nije bilo, pred ljeto ili u samo ljeto, kao što je rekao profesor (Zoran) Radovanović. Kada je grip u pitanju, isto smo ga očekivali u septembru, a on je sa punom snagom došao tek u novembru. Veliko je pitanje koliko će ti kolektivi, koji se formiraju u septembru, uticati – dodao je Kon.
Na samom sastanku smo govorili o tome da na teratanama ne može da ne bude rizika, dodao je.
– Onda se došlo do toga šta je moguće ako teretane moraju da rade. Teratane mogu da rade ako postoji zakazivanje, dezobarijera da ima hlor da uništi ono što nose na cipelama, da svi nose zaštitne maske, da svako ima svoj peškir, da imate dezificijense. Onda smo taj rizik sveli na minimum. Tu je i frekvencija kontakata koji nastaju indirektno preko lopte u parku ili kad svi izađu masovno u Knez Mihailovu, da li će svi da nose maske? Trebalo bi spriječiti kontakte. Na stotinu puta je frekvencija kontakata je veća među onima koji šetaju nego u teretanama, jer broj onih koji koriste teretane stotinu puta manji od onih koji šetaju. Takođe, kada neko igra fudbal itekako ima kontakata, a pitanje je da li je neko zarazan među njima ili ne – objasnio je dr Kon, prenosi Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu