Drago Novaković, poljoprivrednik i predsjednik Udruženja „Sava“ Brezovo Polje kaže da ova žitarica nije u najboljem stanju jer su je prvo pogodile obilne proljetnje kiše, a sada visoke temparature na kojima zrno naglo sazrijeva i gubi na kvalitetu.
Iako smo pšenicu prskali porasli su korovi, pojavile su se i bolesti i ova žetva neće biti kako treba. Neće biti nekog velikog prinosa, a ni dobrog kvaliteta zrna – kaže Novaković i dodaje da je požeo nešto ječma, a prinos je oko četiri tone po hektaru, koliko očekuje i od pšenice.
Procjenjuje da, s obzirom na to da nisu u pitanju velike površine i da imaju dovoljno kombajna, žetva žitarica može biti završena u roku od desetak dana. Poljoprivrednici se nadaju da će kukuruz pod kojim je oko 7.500 hektara i oko čije su sjetve proljetos imali mnogo muke uspijeti da se oporavi.
– Tamo gdje je zasijan na vrijeme kukuruz je nakon perioda mirovanja malo krenuo. Uspjeli smo ga prihraniti i pogoduju mu česte smjene kiše i sunca. Jedino se plašimo tropske vrućine i vrelog vjetra koji bi ga spržio – kaže Novaković.
Ferhat Ćejvanović, šef Pododjeljenja za poljoprivredu u brčanskoj Vladi kaže da je stanje kukuruza raznoliko, zavisno od parcela, agrotehničkih mjera i rokova u kojima je posijan.
– Na parcelama na kojima sjetva nije obavljena na vrijeme poljoprivrednici su krajem juna uspjeli presijati kukruz sjemenom sa kraćem periodom zrenja – kaže Ćejvanović.
Ovdje vjeruju da će uprkos nedaćama sa sjetvom i ako ne bude suše ova kultura uspjeti da se oporavi. Voćnjaci su kažu u Odjeljenju za poljoprivredu u relativno dobrom stanju jer im pogoduje toplo vrijeme.
– Proljetos su najviše stradale trešnje i jagode, a šljiva će, kao najdominantnije voće koje se ovdje uzgaja, imati manji prinos ali će kvalitet biti bolji – kaže Ćejvanović. Pod voćnjacima je u Brčko distriktu oko 1.500 hektara od čega je hiljadi hektara pod šljivom.
Bez štete od leda
U proteklih desetak dana bilo je leda koji nije načinio veću štetu jer je djelovala protivgradna zaštita. Ugovor o pružanju usluge protivgradne zaštite zaključen je sa Protivgradnom zaštitom RS, a obezbjeđuje se sa 13 lasirnih rampi snabdjevenih sa oko 100 raketa za šta se godišnje izdvaja oko 150.000 KM.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu