Mnogi se socijalističke Juge sećaju s nostalgijom, ali oni koji istoriju posomatraju sa više razuma, a manje emocija, obično se pitaju: ako je SFRJ bila tako divna, zašto je propala? Ako smo bili braća i vjerovali u “bratstvo i jedinstvo”, zašto je pala krv? I šta je danas ostalo od AVNOJ-evskih tekovina u koje su se decenijama zaklinjali svi “narodi i narodnosti”?
Danas živimo u eks ju državama, koje su omeđene takozvanimm AVNOJ-evskim granicama i zasnovane na principima tržišne ekonomija je i višestranačke demokratije.
Upravo tržišna ekonomija i višestranački sistem su, između ostalih, jasni znakova poništavanje odluka AVNOJ-a – ocjenjuje istoričar Željko Vujadinović. profesor Univerziteta u Banjaluci.
– Od nasljeđa AVNOJ-a danas je malo šta ostalo. Imamo, istina, AVNOJ-ske granice, ali ni one nisu do kraja ispoštovane – kaže Vujadinović.
Kao ilustrtaciju za svoju tvrdnju navodi da su “pojedine države prihvatile priznanje nezavisnosti Kosova i Metohije”, iako se u tom slučaju ne može govoriti ni o kakavim AVNOJ-skim granicama.
– Kosovo i Metohija je, prema AVNOJ-u, bila samo autonomna oblast u sastavu Republike Srbije – kaže Vujadinović.
Hrvatska protiv jugoslovenskih integracija
Da je od AVNOJ-a danas malo šta ostalo, pokazuje i primjer Republike Hrvatske, smatra Vujadinović.
– Hrvatska je odlukama ZAVNOH-a u Topuskom, definisana kao federalna jedinica u sastavu Jugoslavije, republika ravnopravnih naroda, Srba i Hrvata, sa naznakom o njihovom zajedničkom i podjednakom učešću u borbi za oslobođenje. Ta je odredba unijeta i u prvi poslijeratni ustav. Ali, poznato je da danas nema ni jedne od tih odredbi u aktuelnom Ustavu Republike Hrvatske. Srbi u Hrvatskoj više nisu konstitutivan narod, a s druge strane ustavnim amandmanima su u Hrvatskoj zabranjene bilo kakve buduće Jugoslovenske integracije.
Budućnost: Jugoslovenske ili balkanske integracije
Ipak, tvrdi Vujadinović, ideje o nekoj vrsti jugoslovenskih ili balkanskih integracija ni danas nisu neostvarive i to se može smatrati naslijeđe, AVNOJ-a, koje je preživjelo sve izazove. To, međutim, ne znači da je moguć “povratak na staro”.
– Bilo da su u pitanju političke, kulturne ekonomske ili neke četvrte integracije, te ideje nisu mrtve, ali njihova realizacija bi značila novi kvalitet u odnosu na izvorne avnojevske odluke – zaključuje Željko Vujadinović.
Specifičnost Bosne i Hercegovine
Vujadinović podsjeća i na “specifičnost BiH” prema odlukama AVNOJ-a, usvojenim u Jajcu na današnji dan 1943. godine.
– Definisano je da buduća Jugoslavija ima šest republika i pet konstitutivnih naroda i to je specifičnost Bosne i Hercegovine, jer muslimansko stanovništvo nije u nacionalnom smislu imalo definisan status – kaže Vujadinović.
Raskid sa Kraljevinom
Željko Vujadinović kaže da su odluke AVNOJ-a, između ostalog značile “pokušaj diskontuinuiteta sa Kraljevinom Jugoslavijom”.
– Kako je Kraljevina Jugoslavija smatrana državom prevashodno srpske dominacije, trebalo je da AVNOJ-ske odluke ponište tu predstavu. Zato je odlukama AVNOJ-a predviđeno da buduća Jugoslavija bude republika, a ne monahrija, te da bude federacija, za razliku od Kraljevine Jugoslavije, koja je bila unitarna sve do 1939. godine – kaže Vujadinović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu