Društvo

Od fizičkih do psihičkih tegoba: Dugoročne posljedice poslije preležane korone pod znakom pitanja

Svaka treća osoba zaražena korona virusom imaće barem jedan simptom dugotrajnog kovida i to tri do šest mjeseci nakon zaražavanja, pokazuje nova studija Univerziteta Oksford i Nacionalnog instituta za zdravstvena istraživanja.

Od fizičkih do psihičkih tegoba: Dugoročne posljedice poslije preležane korone pod znakom pitanja
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Istraživanje je obuhvatilo 270.000 ljudi koji su se oporavili od korone, ali ne i od njenih posljedica. Ispitanici su se najviše žalili da su depresivni i nervozni, ali su imali i probleme sa disanjem, stomakom, bolove u grudima, mišićima. Bili su i iscrpljeni i dezorijentisani.

Direktorka Klinike “Dr Laza Lazarević” Ivana Stašević Karličić za RTS je rekla da kovid nije samo respiratorna, već i multisistemska bolest, te da zapaljenski procesi ima uticaj na centralni nervni sistem.

Pročitajte još

– Korona virus jeste i neurotropan. Ima poseban afinitet na neurone centralnog nervnog sistema, na to smo upozoravali. Upravo ove ljude očekujemo sa problemima u vezi sa mentalnim smetnjama. Stres koji je donijela epidemija kovida 19 smo prevazišli, adaptirali smo se. Ono što će ostati za dalju brigu, to su dugoročne posljedice zapaljenskog procesa koji donosi kovid – upozorava Stašević Karličićeva.

Dodaje da su studije širom sveta to potvrdile.

Britanski autori prednjače kao autori ovih studija, pokazali su promene u centralnom nervnom sistemu koje liče na neurodegeneraciju, nešto slično Alchajmerovoj bolesti i shizofreniji kod ljudi koji su preboljeli kovid, a naročito kod onih koji se nisu adekvatno i po protokolu liječili – navodi doktorka.

Dr Bogdan Crnokrak, pomoćnik direktora KBC “Bežanijska kosa” rekao je za RTS da su pacijenti, koji su preležali kovid, teško vraćali kondiciju u prethodno stanje, naročito mladi ljudi. 

“Pokušaji suicida česti” 

Ivana Stašević Karličić kaže da su se pacijenti žalili i na anksioznost, depresivne simptome, ali i kognitivne smetnje – sporost razmišljanja, spora efikasnost kod odlučivanja, kao i poremećaji spavanja: od nesanice do hipersomnije, preteranog spavanja.

– Jedan od tri hospitalna pacijenta, pokazuju studije, upravo ima simptome produženog kovida i skoro, po pravilu, to jesu neuropsihijatrijski sindromi – objašnjava Stašević Karličićeva.

Naglašava i da ljudi koji se akutno leče u akutnoj epizodi kovida 19, naročito u hospitalnim uslovima, imaju simptome složenih neuropsihijatrijskih sindroma.

– Često zbrinjavamo delirijume iz kovid bolnica koji se dalje hospitalizuju kod nas ili radimo konsultaciju. To su, u vezi sa tim, i pokušaji suicida koji jesu česti, kao heteroagresivno ponašanje – ukazuje direktorka Klinike “Dr Laza Lazarević”.

“Tromboze česte, ali nemamo odgovore” 

Doktor Bogdan Crnokrak kaže da je iznenađen koliko je bolest nepredvidiva.

– Areterijeske troboze su, naime, nešto što viđamo u kliničkoj praksi svakodnevno. Ono što se dešava na nivou mikrovaskularnog sistema još uvek nije predmet dovoljne naučne pažnje, a trebalo bi. Obdukcije ovih pacijenata još uvijek nisu ušle u zakonski put, što bi nama dalo odgovore na neka pitanja – kaže Crnokrak.

Na pitanje koliko nam je mentalno stanje ugroženo zbog korona virusa, Stašević Karličićeva kaže da će studije tek pokazati, ali da ono što se može reći, posle 18 mjeseci, da su stope svih mentalnih smetnji, u vezi sa stresom koji je donio kovid, zbog adaptacije krenele su u zaravnivanje.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije