Zvanična statistika pokazuje da je u 2018. bitku sa karcinomom izgubilo 2.938, a sa bolestima cirkulatornog sistema čak 6.989 ljudi. U odnosu na ukupan broj oboljelih od raka, godišnje u RS, u prosjeku, umre svaki 14, a kad je riječ o kardiovaskularim bolestima, čak svaki treći pacijent.
Podaci Zavoda za statistiku pokazuju da je u ovoj godini u Srpskoj bilo ukupno 21.513 oboljelih od bolesti cirkulatornog sistema, te 39.749 od karcinoma.
U odnosu na 2017, broj oboljelih od kardiovaskularnih bolesti povećan je za 4,2, a od maligniteta za 8,8 odsto.
Prema nekim procjenama, u Srpskoj se svakoga dana desi 4 do 5 infarkta, dok moždani udar dnevno pogodi 12 ljudi.
Kad je riječ o malignim bolestima, godišnje bude otkriveno najmanje 5.500 novih slučajeva. Dakle, dnevno se u RS, u prosjeku, sa ovom strašnom dijagnozom suoči 15 ljudi, dok bitku s rakom izgubi 8 ljudi.
Ljekari upozoravaju da je, za pomenute bolesti, izuzetno važna prevencija, odnosno otklanjanje faktora rizika na koje se može uticati.
Podsjetimo, najčešće lokalizacije malignih procesa kod muškaraca zauzimaju bronh i pluća, kolon i rektum, prostata, mokraćna bešika i želudac, a kod žena dojka, grlić i tijelo materice, kolon i rektum, te dušnik, bronh i pluća.
Biljana Janjić, specijalista socijalne medicine u Institutu za javno zdravstvo, kaže da savremeni način života podrazumijeva promjenu u ličnim navikama, načinu ishrane, fizičkoj aktivnosti, kao i izloženost sve većem broju štetnih uticaja iz okoline, a rezultat svega toga je povećanje rizika za maligne bolesti.
Najbolji način borbe protiv malignih bolesti je primarna prevencija, koja predstavlja najefikasniji pristup njihovoj kontroli. Sprečavanjem izloženosti, faktorima rizika ili njihovim modifikovanjem, moguće je spriječiti nastanak značajnog broja malignih neoplazmi. Takođe, ukoliko do bolesti ipak dođe, njen je ishod moguće poboljšati ranim otkrivanjem, lječenjem i rehabilitacijom uz odgovarajuće palijativno zbrinjavanje – kaže Janjićeva za Srpskainfo.
Naglašava da su u našoj zemlji, kao i u razvijenim dijelovima svijeta, maligni tumori jedan od vodećih javnozdravstvenih problema i nalaze se iza bolesti srca i krvnih sudova kao drugi vodeći uzrok smrtnosti.
A od bolesti srca i krvnih sudova u Republici Srpskoj dnevno u prosjeku umre oko 20 ljudi, a preko 47 odsto ukupne smrtnosti odnosi se na kardiovaskularna oboljenja. Iz Klinike za kardiologiju Univerzitetskog kliničkog centra RS nedavno su saopštili da su bolesti srca i krvnih sudova postali jedan od vodećih uzroka smrti, po čemu se Srpska uklapa u svjetske standarde.
– Pušenje, povišen krvni pritisak, povećane vrijednosti šećera i masnoće u krvi, neki su od faktora rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti – naglašavaju ljekari i poručuju da su pravilna ishrana i fizička aktivnost, te smanjenje pušenja i konzumiranja alkohola faktori na koje mi možemo da utičemo, da bismo unaprijedili zdravstvene potencijale i uticali na prevenciju obolijevanja.
Upozoravaju da bi se kontrolom glavnih faktora rizika moglo izbjeći 80 odsto preranih slučajeva smrti od bolesti sistema krvotoka.
Kad je riječ o učestalosti moždanog udara, Srpska je u samom vrhu ljestvice u svijetu, a svake godine imamo oko 4.500 novooboljelih, dok se starosna dob za ovu bolest sve više pomjera ka mlađim osobama.
Najbolja prevencija prestanak pušenja
Prestanak pušenja je najbolja pojedinačna mjera koju ljudi mogu da preduzmu kako bi unaprijedili zdravlje svoga srca. Naime, unutar dvije godine od prestanka pušenja rizik od koronarne bolesti srca je značajno smanjen, a unutar 15 godine od prestanka jednak je onome kod nepušača, kažu ljekari.
Kada je riječ o moždanom udaru, više od 80 odsto pacijenata je sa povišenim krvnim pritiskom, a oko 60 odsto ima povišen holesterol.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu