Prema odluci Suda BiH, odbijena je tužba Branka Petrića, Novaka Božičkovića i Sanje Stanimirović-Ostojić protiv odluke Predstavničkog doma PS BiH o izboru i stupanju na funkciju i prestanku funkcije članova CIK. Prva dvojica su bivši članovi CIK, a Stanimirović-Ostojićeva je podnijela tužbu jer joj je uskraćeno pravo da se prijavi za člana CIK, budući da nije bilo javnog konkursa.
Uspjeli smo da kontaktiramo Petrića i Stanimirović-Ostojićevu, ali su odbili da komentarišu odluku prije nego što im bude dostavljena. Iz drugih izvora saznajemo da će neki od njih vjerovatno podnijeti apelaciju Ustavnom sudu BiH.
Sud je utvrdio da to što je konkursna komisija zakasnila sa javnim konkursom za izbor članova CIK znači da je izgubljeno pravo na konkursnu proceduru, te da je nakon toga Predstavnički dom postupio u skladu sa Izbornim zakonom BiH i imenovao članove CIK.
– Sud je stanovišta da je Predstavnički dom PS BiH, kada je samostalno imenovao, postupao neposredno i u skladu sa ustavnim ovlaštenjima PS BiH i prema relevantnim propisima Izbornog zakona BiH, na koji način je osigurao da CIK ima sedam članova u skladu sa članom 2.5 Izbornog zakona BiH – piše u obrazloženju odluke.
Sud BiH je ocijenio kao paušalne i bez ikakvih dostavljenih dokaza navode da izabrani članovi CIK nisu pravni stručnjaci sa iskustvom u provođenju izbora, te da ne mogu obavljati dužnost u tijelima političke stranke. Tužioci su ovdje mislili, prije svega, na članove iz RS – Jovana Kalabu i Vanju Bjelicu-Prutinu, koje povezuju sa PDP i SDS. Istovremeno, HDZ BiH osporava izbor jednog od dva hrvatska člana CIK, Željka Bakalara, jer je na to mjesto došao iz kabineta člana Predsjedništva BiH, Željka Komšića.
Šef Kluba poslanika SNSD u Narodnoj skupštini Srpske, Igor Žunić, ocjenjuje da se, po pravilu, odluke i presude sudova ne komentarišu, ali da je Sud BiH odavno postao politički instrument u rukama bošnjačke politike, tako da je bilo za očekivati da će ovakva odluka suda biti donesena.
– Očito je da je dugo pripremana jer već skoro dvije godine stoji u ladicama suda. Sačekaćemo šta će biti sa tužbom gospodina Božičkovića, koji je po istom osnovu podnio tužbu istom sudu mada je malo vjerovatno da će sud u ovom slučaju drugačije odlučiti – kaže Žunić za Srpskainfo.
Prema njegovim riječima, najbolji primjer apsurdnosti prilikom izbora članova CIK 11. marta 2020. vidi se po načinu na koji je to tada uradio Dragan Mektić (poslanik SDS), koji se javio za riječ i predložio dopunu dnevnog reda, te u jednoj rečenici iznio prijedlog za imenovanje novih članova CIK.
– Toliko neozbiljno da na tom papiru nije bilo ni imena ljudi koji se predlažu, a kamo li podataka koji su obavezni po Izbornom zakonu BiH: da li je lice koje se predlaže državljanin BiH, da li je upisano u Centralni birački spisak BiH, nacionalna pripadnost, podaci o stručnoj spremi, podaci o radnom iskustvu, podaci da li je kandidat nekada bio član opštinske ili gradske izborne komisije, da li je kandidat nekada bio član biračkog odbora. Znači, nikakvi podaci tada nisu bili izneseni, a kamo li da je bilo potkrijepljeno odgovarajućom dokumentacijom, koja se uobičajeno dostavlja kada se sprovodi javni konkurs. Sve je urađeno na jednoj stranci papira – tvrdi Žunić.
Da je nezakonit izbor članova CIK izvršen 11. marta 2020. godine, smatra Žunić, govori i činjenica da je u skladu sa članom 2.5. stav 5. Izbornog zakona BiH propisano da Komisija za izbor članova CIK sprovodi konkursnu proceduru, postupak oglašavanja i utvrđivanja liste kandidata za članove CIK koju dostavlja Predstavničkom domu.
– Tačno je i da u drugoj rečenici u stavu 6. člana 2.5. Izbornog zakona BiH stoji: „Ako se ova lista ne dostavi PD PS BiH u roku od 30 dana prije dana isteka mandata članova CIK, PD PS BiH predlaže i imenuje članove CIK BiH“. Međutim, ova odredba ne isključuje primjenu javnog konkursa, već samo znači da PD PS BiH u tom periodu dobija dvojaku ulogu – i ovlaštenog predlagača i ovlaštenog donosioca akta, a obaveza provođenja konkursne procedure i dalje postoji; ona nije nijednom odredbom isključena i obavezna je po Izbornom zakonu BiH i obavezna je po drugim zakonima na nivou BiH, kao što je Zakon o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima koja se provode u institucijama BiH, kojim je propisano da se prilikom imenovanja naročito primjenjuju principi transparentnosti (javni konkurs), stručnosti (kvalifikovanost), nezavisne provjere (intervju) i zakonitosti – kaže Žunić.
Kako dodaje, sasvim je jasno da su članovi CIK ljudi koji imaju debelu političku pozadinu.
– Nema nikakvog zakonskog, ali i moralnog utemeljenja da čovjek koji je bio na kandidatskoj listi jedne političke partije bude biran za člana CIK, još teže je očekivati da bude objektivan u svom djelovanju tokom izbornog procesa. A to je osnovni preduslov za transparentne i poštene izbore. O stručnosti neću da govorim, jer to nije moja oblast, o tome neka sude kolege pravnici – zaključuje Žunić.
Istovremeno, članica Glavnog odbora SDS, Aleksandra Pandurević, tvrdi da je odluka Suda BiH bila očekivana, jer je izbor članova CIK BiH bio u skladu sa zakonom.
– Ovim se pokazuje da su žalopojke SNSD i HDZ BiH bile neopravdane, ali iz samo jednog razloga, jer su izgubili kontrolu nad CIK BiH. Istovremeno, nije tačno da smo je mi dobili – kaže Pandurevićeva za Srpskainfo.
Predsjednik PDP, Branislav Borenović, smatra da je odluka Suda BiH dobra.
– Sadašnji sastav CIK BiH je izabran u Parlamentarnoj skupštini BiH i niti jednu proceduru nismo prekršili, tako je da i ovo zapravo pokušaj pritiska na to nezavisno tijelo. Regularnost izbora će uveliko značiti i od odnosa CIK BiH, te se nadam da će njihovo provođenje shvatiti krajnje ozbiljno i profesionalno – rekao je Borenović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu