Bombardovanje umjetničke škole i porodilišta u Marijupolju, stambene zgrade koje gore u više gradova, više od 900 ubijenih civila za svega nekoliko nedjelja ruske invazije jezivi su prizori koji dolaze iz Ukrajine. Ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski optužio je još početkom marta Rusiju za ratne zločine nakon što su snage Vladimira Putina pokrenule napade za koje se vjeruje da su u njima korišćene kasetne i vakuumske bombe u pokušaju da preokrenu tok sukoba koji do sada gube.
Ukrajina je još na samom početku invazije tužila Rusiju Međunarodnom sudu pravde (MSP) u Hagu. Brutalni napad Rusije na Ukrajinu, kako piše CNN, pružio je niz dokaza koji su neke svjetske lidere, uključujući američkog predsjednika Džoa Bajdena, naveli da sve više koriste, kako je rekao portparol Kremlja “neoprostivu retoriku” – “ratni zločin”.
Iako se pojmovi poput “ratni zločinac” i “ratni zločini” često koriste kolokvijalno, oni imaju pravnu definiciju koja može da se koristi u potencijalnom krivičnom gonjenju. To uključuje i Ženevske konvencije koje navode namjerno gađanje civila kao ratni zločin.
Bajden je prošle srijede rekao da vjeruje da je Putin “ratni zločinac” jer je naredio invaziju na Ukrajinu. To je bilo prvi put da je Bajden javno “obilježio” Putina tom frazom, ukazuje CNBC, i to nekoliko sati nakon što su se Zelenski i njegovi zvaničnici virtuelno sastali sa glavnim tužiocem Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, koji je prije dvije nedjelje otvorio istragu mogućih ruskih ratnih zločina.
Dok takva istraga može da potraje godinama, ali je Međunarodni sud pravde je istog dana naložio Rusiji da odmah obustavi vojne akcije u Ukrajini, u presudi povodom tužbe Kijeva protiv Moskve.
Drugim riječima, Bijela kuća pazi – ili je pazila – da se ne istrči prije nego što se oglase nadležni koji istražuju invaziju.
Sada je, međutim, pitanje šta će Bajdenovi komentari – praćeni nazivanjem Putina “ubilačkim diktatorom” i “čistim siledžijom” – značiti za dalji razvoj rata u Ukrajini.
I ne samo Bajdenovi.
Nakon ovako krupnog iskoraka američkog predsjednika oglasili su se i drugi njegovi zvaničnici koji su do sada uglavnom izbjegavali da brutalne napade na Ukrajinu okarakterišu kao “ratne zločine”, pozivajući se na tekuću istragu MSP oko toga da li taj termin smije da se koristi. Čim je Bajden izustio: “Mislim da je on ratni zločinac”, pred novinarima na dešavanju nepovezanom sa Ukrajinom, pres sekretar Bijele kuće Džen Psaki rekla je da je komentar došao “iz srca”. Slično su ocijenili i ostali.
– Kad govorite iz srca, kao čovjek i vidite ono što smo svi vidjeli, te užasne slike na televiziji, ruski napad na porodilište u Marijupolju, udare na stambene zgrade, škole, civilna naselja, teško je ne doći do takvog zaključka – izjavio je za CNN portparol Stejt departmenta Ned Prajs.
Državni sekretar Entoni Blinken je rekao da se “lično” slaže sa Bajdenovim “obilježavanjem” Putina, na šta je Psaki dodala da i on govori “iz srca”. Njegova zamjenica Vendi Šerman je u petak ukazala da “svi to osjećaju lično”, ali da moraju postojati dokazi pre nego što se donese pravna odluka.
Takođe, američki Senat jednoglasno je prošle srijede usvojio rezoluciju kojom se Putin osuđuje kao ratni zločinac i osuđuje se ruska akcija u Ukrajini.
Kremlj je Bajdenove komentare o Putinu nazvao “apsolutno neprihvatljivima i neoprostivima”.
Rusko Ministarstvo spoljnih poslova je u ponedjeljak pozvalo američkog ambasadora Džona Salivana u Moskvu da ulože zvaničan protest zbog Bajdenove odluke da nazove Putina “ratnim zločincem”. Salivanu je rečeno da je to “dovelo rusko-američke odnose na ivicu prekida”, kako se navodi u saopštenju.
Američka ambasada u Moskvi tvitovala je da se Salivan sreo sa ruskim diplomatama kako bi zatražio konzularni pristup američkim državljanima pritvorenim u Rusiji, a CNBC navodi da je među njima Britni Griner, zvijezda VNBA, ženske NBA lige.
Zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov je u utorak potvrdio da je Salivanu uručena protestna nota. On je ponovio da su “rusko-američki odnosi na ivici prekida”, i da njihova budućnost zavisi od toga koji će put da odabere Vašington. Rjabkov je poručio da Vašington treba da napusti politiku eskalacije odnosa sa Rusijom i prestane da “upumpava oružje u Ukrajinu”.
– Prestanite sa prijetnjama Rusiji – rekao je Rjabkov, dodajući da potezi Vašingtona – koje samo pogoršavaju odnosa sa Moskvom – neće uticati na “rješenost Moskve da postigne svoje ciljeve u Ukrajini”.
Direktor Roskosmosa Dmitrij Rogozin reagovao je u dramatičnijem maniru. Nakon što je Bajden rekao da je Putin “ratni zločinac”, Rogozin je objavio arhivski snimak na kojem Bajden kaže da je upravo on naložio bombardovanje Beograda 1999.
– Možda Bajdena treba podsjetiti na to ko je ratni zločinac – napisao je Rogozin prilažući snimak.
Rusija i SAD nikada do sada nisu prekidale svoje diplomatske odnose, piše Indipendent. Čak i u najtežim vremenima, poput Hladnog rata i Kubanske krize, dvije strane nastavljale dijalog.
Ali, odnosi se već najmanje deceniju pogoršavaju. Iako je Bajdenov prethodnik Donald Tramp želio bolje odnose sa Moskvom SAD su nastavile da nameću sankcije Rusiji. Mnogo ruskih diplomata je protjerano u posljednjim nedjeljama administracije Baraka Obame do čega je došlo zbog navodnog uplitanja Moskve u američke predsjedničke izbore 2016. Rusija je u februaru protjerala američkog diplomatu Barta Gormana, a nedjelju dana kasnije SAD su protjerale Sergeja Trepelkova i još 12 diplomata u Ujedinjenim nacijama pod optužbom za špijunažu.
Ipak, prekidanje odnosa između dvije sile bilo bi bez presedana a posljedice su možda nezamislive. Džon Herbst, direktor Evroazijskog centra Atlantskog savjeta i bivši američki ambasador u Ukrajini, ocijenio je da bi potencijalno prekidanje odnosa Rusije i SAD bilo “bez presedana”, ali ipak smatra da to ne bi promijenilo širu geopolitičku sliku.
Herbst želi da Bajdenova administracija održi diplomatske veze sa Rusijom i smatra da Vašington treba da ima snažniji stav u pokušajima da zaustavi Rusiju. A diplomatija može da ide samo toliko daleko.
– Pokazali su sposobnost da nas, da to kažem uljudno, “odvrate” a manje uljudno “zastraše”, od preduzimanja akcije koja je veoma u našem interesu – rekao je on Indipendentu, odnoseći se na Vašington.
Što se tiče ukrajinske strane, Zelenski u nedjelju nije pokazao da je imalo zabrinut da će Bajdenova retorika poremijetiti pregovore sa Rusijom. On je za CNN rekao da je “spreman za pregovore” sa Rusijom. Ukrajinski i ruski pregovarači sreli su se do sada četiri puta od početka invazije.
Dok se retorika zaoštrila a invazija je u četvrtoj nedjelji, moglo bi proći poprilično vremena dok Bajdenova izjava o “ratnom zločincu” dobije bilo kakvu pravnu težinu, kako piše CNN “ako ikad”.
Međunarodni sud pravde je rekao da će njegova nova istraga o mogućim ratnim zločinima Rusije obuhvatiti i sve ruske akcije u Ukrajini od 2013. do danas. Istrage MSP mogu da potraju godinama i do sada je donijeto svega nekoliko presuda.
Ovaj sud sudi ljudima a ne zemljama i da se fokusira na one koji su najodgovorniji – lidere i zvaničnike. Iako Ukrajina nije članica suda – baš kao ni SAD ni Rusija – prethodno je prihvatila njegovu nadležnost.
Putin bi stoga, teoretski, mogao da bude optužen pred sudom zbog ratnih zločina na Krimu. Međutim, MKS ne vodi suđenja u odsustvu, pa bi Putin ili morao da bude predat sudu od strane Rusije ili uhapšen van svoje zemlje, što oboje djeluje malo vjerovatno, piše Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu