Politika

ODŠKRINUTA VRATA ZA PUTINA Dolazak Matvijenkove i Lavrova nagovještaj POLITIČKOG ZEMLJOTRESA u BiH

Dvodnevna posjeta Valentine Matvijenko, desne ruke predsjednika Rusije, i mogućnost da Banjaluku narednog mjeseca posjeti Sergej Lavrov, ministar spoljnih poslova Rusije, nameću pitanje da li dvoje ruskih zvaničnika zapravo otvaraju vrata za posjetu i samog Vladimira Putina.

ODŠKRINUTA VRATA ZA PUTINA Dolazak Matvijenkove i Lavrova nagovještaj POLITIČKOG ZEMLJOTRESA u BiH
FOTO: KREMLIN.RU/RAS SRBIJA

Takva mogućnost podijelila je i same političke analitičare, pri čemu jedni smatraju kao realnom mogućnošću da ovaj dio Balkana posjeti ruski lider, dok drugi vjeruju da su BiH i Srpska ipak premali „zalogaj“ za svjetskog moćnika.

Doktor političkih nauka iz Banjaluke Vlade Simović kaže za Srpskainfo da je za mali prostor kakav je Republika Srpska, i koji nije toliko bitan u međunarodnim odnosima, veoma značajno što su je posjetili visoki zvaničnici jedne od najmoćnijih svjetskih sila, te dali veliku političku i diplomatsku podršku. To, smatra Simović, otvara prostor i za dolazak samog Putina.

Njegova posjeta bila bi veliki podvig politike RS, jer je rijetkost da lider jedne od najmoćnijih svjetskih sila posjeti jedan relativno mali i u međunarodnim odnosima ne toliko bitan region. Nema sumnje da bi Putinova posjeta bila veliki politički uspjeh Srpske i davanje snažne poruke o diplomatskm prisustvu Rusije na ovom prostoru – smatra Simović.

Foto: Dejan Božić/RAS Srbija
Foto: Dejan Božić/RAS Srbija
Valentina Matvijenko i Milorad Dodik

On se ujedno osvrnuo i na negativne komentare koji su povodom govora Valentine Matvijenko u parlamentu BiH uslijedili od strane bošnjačkih političara. Simović, naime, smatra da je njen govor bio odgovoran, odmjeren i u potpunosti za dobrobit BiH.

– Brinu me osude koje su došle iz federalnog Sarajeva na njenu izjavu da je u BiH vođen građanski rat. Ovdje jeste vođen građanski rat i visoka zvaničnica Ruske Federacije je to samo istakla. Ono što je najbitnije jeste da je ona poslala snažnu poruku da BiH treba da vrati svoj suverenitet i u potpunosti ga kontroliše. To nije moguće dok se ne riješi problem prisustva OHR – ističe Simović.

Pročitajte još

Politički analitičar iz Beograda Cvjetin Milivojević, s druge strane, ističe da je nesumnjivo da većina građana RS, a posebno njena vlast, priželjkuju da se desi Putinov dolazak. To je, ipak, po njegovom mišljenju, prevelik zalogaj.

– Jedan od razloga je što idu izbori početkom oktobra u BiH, a da ne govorim o tome da bi dolazak Putina jednom entitetu, a ne čitavoj državi, bio presedan. Mislim da u ovom trenutku taj presedan nije moguć. Dolazak Lavrova mi se čini ostvarljivijim, pogotovo u svjetlu činjenice da je RS u Narodnoj skupštini izglasala Rezoluciju o vojnoj neutralnosti, što u svakom slučaju pokazuje da je RS brana eventualnim pokušajima nasilnog pristupanja BiH NATO-u – naglašava Milivojević.

Foto: Maxim Shipenkov/EPA
Foto: Maxim Shipenkov/EPA
Sergej Lavrov

Takođe ističe da u izjavama Valentine Matvijenko u Sarajevu nije bilo ničeg agresivnog, kako su to okarakterisali političari u Federaciji BiH.

– Otvorena želja Rusije, kao i Turske, da ima svoj uticaj i interes u BiH je više nego legitimna. Uostalom, sva tri konstitutivna naroda u BiH su izabrali svog prvog političkog prijatelja. Prvi politički prijatelj bošnjačke elite je Turska, prvi politički prijatelj Hrvatske su Njemačka i Amerika, dok je prvi politički prijatelj Srba, osim Srbije – Rusija. Legitimna je volja bošnjačkog naroda da osnaže veze sa Turskom, kao što je i legitimna volja srpskog naroda da osnaže veze sa Rusijom – zaključuje Milivojević za Srpskainfo.

Poziv

Početkom juna 2017. Milorad Dodik se sastao sa Vladimirom Putinom tokom posjete Rusije, gdje je učestvovao na Sanktpeterburškom međunarodnom ekonomskom forumu.

Foto Srna
Foto Srna

Predsjednik Srpske je tada istakao kako je sa Moskvom postignut visok stepen saglasnosti, te da je ruskog lidera pozvao da posjeti Banjaluku “u jednoj od faza realizacije projekta izgradnje Srpsko-ruskog pravoslavnog centra, koji podrazumijeva i izgradnju ruske pravoslavne crkve sa različitim sadržajima”.

Sastanci su takođe održani u septembru 2016. i u maju 2014.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu