Počeli smo da proučavamo ovu galaksiju jer je pokazala neobična svojstva. Naša hipoteza je bila da je relativistički mlaz njegove supermasivne crne rupe promenio svoj pravac i da bismo potvrdili tu ideju morali smo da izvršimo mnoga posmatranja, rekla je doktorka Lorena Hernandez-Garsija.
– Činjenica da vidimo da jezgro više ne hrani režnjeve znači da su oni veoma stari. Oni su ostaci prošlih aktivnosti, dok strukture koje se nalaze bliže jezgru predstavljaju mlađe i aktivne mlaznice – dodala je.
Prema društvu, galaksija — udaljena oko 657 miliona svetlosnih godina — prvobitno je klasifikovana kao radio galaksija, ali su naučnici shvatili da se ovaj svemirski fenomen rotirao za 90 stepeni i da sada svoj centar usmjerava ka Zemlji.
Istraživači iz Kraljevskog astronomskog društva kažu da se galaksija proteže skoro 4 miliona svetlosnih godina u prečniku – skoro 40 puta veća od Mliječnog puta, prenosi Telegraf.
Naučnici trenutno nisu sigurni šta je izazvalo promjenu pravca, iako nekoliko ljudi vjeruje da se PBC J2333.9-2343 sudarila sa drugom galaksijom, što je dovelo do promjene pravca.
Takođe je nejasno kako će pravac crne rupe uticati na našu galaksiju.
Ova crna rupa nije jedina prijetnja sa kojom se Zemlja suočava.
Prema novim podacima, tri asteroida blizu Zemlje (NEA) otkrivena su u unutrašnjem Sunčevom sistemu i mogu predstavljati ozbiljan rizik za Zemlju.
– Naše istraživanje pretražuje područje unutar orbita Zemlje i Venere u potrazi za asteroidima – rekao je astronom Skot Šepard.
– Do sada smo pronašli dva velika asteroida Zemlje prečnika oko 1 kilometar, takve asteroide nazivamo ubicama planeta – zaključuje on.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu