Svijet

Naučnici vjeruju da u ovoj životinji leži SPAS ZA ČITAV SVIJET, a ona se suočava sa IZUMIRANJEM

Mali radoznali vodozemci aksolotli koji nude nadu u iscjeljenje ljudskog tijela suočavaju se sa izumiranjem.

Naučnici vjeruju da u ovoj životinji leži SPAS ZA ČITAV SVIJET, a ona se suočava sa IZUMIRANJEM
FOTO: JAN-PETER KASPER / EPA;

Aksolotli (Ambystoma mexicanum) žive u vodama Meksiko Sitija i imaju izuzetnu sposobnost regenracije. Jednom od njih, aksolotlu Frenkiju koji je živio u akvarijumu Zoološkog vrta Čapultepek nedostajalo je pola lica zbog gljivične infekcije. Ali, za dva mjeseca njemu je izraslo novo, potpuno funkcionalno oko i njegov život u akvarijumu se vratio u normalu.

Frenki možda ne bi imao tu sreću u svom prirodnom staništu, svega 30 kilometara južno od zoološkog vrta. Aksolotli, koji polako postaju simbol Meksiko Sitija, a posebno južnog predgrađa Sočimilko koje je deo Uneskove Svjetske baštine, blizu su izumiranja u divljini zbog povećanja broja invazivnih ribljih vrsta i zagađenja voda u gradskim kanalima, piše Blic.

Frenki je bio albino aksolotl. Njegova boja je bila svijetloružičasta, sa jarkijim škrgama na glavi i bio bi lak plijen za ribu tilapiju u mračnim, mutnim vodama.

Poznati lokalno kao “vodena čudovišta”, aksolotli su dugi 20 centimentara, imaju meku kožu i imaju nasmešen izgled. Posebno su interesantni naučnicima zbog svoje sposobnosti regeneracije. Istraživači se nadajući da će ih aksolotli poput Frenkija naučiti svojim trikovima obnove. Naučnik Servin Zamora pokušava da razume vidnu otpornost aksolotla na kancer, koju izgleda da posjeduju svi vodozemci.

Za 15 godina nisam vidio slučaj malignog tumora kod aksolotla… Smatramo da im njihova sposobnost da regenerišu ćelije i dijelove tijela pomaže u tome – ističe Zamora.

To nije sve. Aksolotli se tradicionalno širom Meksika koriste kao lojek za stanja poput respiratornih bolesti, slabosti ili trudnoće. Grupa opatica u Paskuaru uzgaja jednu vrstu aksolotla, Ambystoma dumerilii, i koristi je za pravljenje sirupa protiv kašlja, iako se tradicionalno konzumiraju kao dio supe.

FOTO: NIC BOTHMA / EPA;
FOTO: NIC BOTHMA / EPA;

Ambystoma mexicanum jedna je od 17 vrsta aksolotla u Meksiku. Uglavnom se nalaze u državama Puebla i Mičoakan, a mnogi su kritično ugroženi. Neke vrste su se transformisale u daždevnjake i hodaju po tlu. One su izgubile svoje repove i škrge sa glave, međutim i njihov opstanak zavisi od okoline. Frenki je živio u zatočeništvu i nije imao predatore oko sebe, pa je vječno ostao tinejdžer. Aksolotli poput njega, koji se nikad neće transformisati u daždevnjake, zadržaće svoj rep koji su razvili kao larve i potpuno živjeti pod vodom.

– Suštinski, oni odlučuju da li će obaviti metamorfozu, što zavisi od stresora iz okoline. Ako zaključe da je bolje živjeti van vode, transformisaće se u daždevnjake, ali to može biti stresno samo po sebi jer tokom tog perioda oni ne jedu – priča Zamora.

Trenutna teorija je da će, iz evolutivnih razloga, Ambystoma mexicanum uvijek ostati u stanju puberteta, negdje između punoglavca i daždevnjaka, jer ima mnogo hrane u vodi a malo predatora, pa stoga i malo razloga za transformaciju. Zbog ove sposobnosti metamorfoze aksolotli su imali svoje mjesto u astečkoj kosmogoniji. Često se prihvataju kao predstavnici boga podzemnog sveta Ksolotla i zlog blizanca boga Kvecakoatla. Kad je od bogova zatražena žrtva kako bi stvorili svijet, Ksolotl je pobjegao u vodu. Zbog toga je osuđen da zauvijek ostane u njoj i pati od vječne mladosti. Za Asteke je smrt transcendentna i ne dovršiti taj ciklus znači nemogućnost da se dosegnu više ravni.

Slike Frenkija i njegovih prijatelja polijepljene su širom Meksiko Sitija, a ovaj vodozemac naći će se i na novčanici od 50 pezosa, koja će se naći u opticaju 2022. Ipak, toliko su ugroženi da će posetioci prije videti razne vrste ptica dok plove kanalima nego aksolotle. Kad je Nacionalni autonomni univerzitet Meksika (UNAM) 2017. uradio istraživanje u kanalima, otkriveno je da je zagađenje veoma ozbiljno u brzo rastućim dijelovima Sočimilka, gde je pronađen samo jedan aksolotl u divljini.

Danas većina ovih vodozemaca živi u zatočeništvu. U Meksiko Sitiju ima nekoliko lokacija gdje se oni mogu videti. Osim Čapultepeka, tu je i Zoološki vrt Los Kojotes, te sjedišta tur operatera Aksolotitlan i Umbral Aksočiatl, oba smještena u predgrađu Sočimilko. Pamela Valensija, osnivač Aksolotitlana, kaže da su aksolotli tema koja u Meksiku ima veze sa politikom, društvom, upotrebom resursa, okolinom i obrazovanjem.

– To je tema koja dotiče sve nas. Mi verujemo da je aksolotl tajna u kojoj leži spas našeg grada, naše zemlje i vjerovatno čitavog svijeta. To je nevjerovatno važna životinja koja može inspirisati ljude da prestanu da rade stvari koje rade već dugo vremena – poput zagađenja – i da počnu da rade što je bolje moguće – istakla je Valensija.

Ne samo što ova mala, često previđena životinja može biti vodič u zaštiti planete, ona u sebi čuva ključ za određene naučne misterije.

Frenki je poživeo osam godina – iako zatočeni aksolotli mogu živjeti i preko 12. Umro je prirodnom smrću u Zoološkom vrtu Čapultepek 2010.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije