Izazov za NATO tokom čitavog ovog sukoba je u tome koliko podrške dati saveznici Ukrajini da se odbrani od agresora, a da se čitav savez ne uvuče u sukob sa Rusijom.
Nuklearni rat
Ukrajinska vlada eksplicitno je tražila vojnu pomoć. Kako bi uopšte imala ikakvu šansu da odbije nadolazeći ruski napad na Donbas, poručuju iz ukrajinske vlade, hitno su im potrebni sistemi “džavelin”, NLAW (najsavremenije lako protivtenkovsko naoružanje), “stingeri” i protivtenkovski i protivvazdušni projektili “starstrik” koje je ukrajinska vojska već uspješno koristila.
Nova pošiljka već stiže, ali Ukrajina traži još. Želi tenkove, borbene avione, dronove i napredne sisteme protivvazdušne odbrane kako bi se odbranila od ruskih sve učestalijih vazdušnih napada i dalekometnih projektila koje uporno gađaju ukrajinska skladišta goriva i drugog potrebnog materijala.
Mnogi se pitaju šta zadržava NATO da pošalje više pomoći? Odgovor je: eskalacija. Rizik da će Rusija da upotrebi taktičko (kratkog dometa) nuklearno naoružanje ili da se konflikt proširiti izvan granica Ukrajine u širi evropski rat, nešto je o čemu evropski lideri stalno razmišljaju, a ulozi su jako visoki.
Nuklearna prijetnja
Predsjednik Rusije Vladimir Putin je još na početku rata podsjetio da Rusija ima nuklearno naoružanje koje je podigla na visok nivo spremnosti. Amerikanci nakon toga ipak nisu primjetili kretanje ruskih nuklearnih bojevih glava van njihovih skladišta, ali Putinova prijetnja je svakako ostavila traga.
Ruska vojna doktrina dopušta ranu upotrebu taktičkih nuklearnih bojnih glava kratkog dometa na bojnom polju, jer zna da Zapad ima veliki otpor prema nuklearnom oružju koje nije korišćeno već 77 godina.
Strateški planeri NATO zabrinuti su da je jednom kad je nuklearni tabu prekršen, pa čak i ako je šteta ograničena na lokalizovane mete na bojnom polju u Ukrajini, rizik da sve eskalira u nuklearni sukob Rusije i Zapada znatno je povećan.
Pa ipak, kako na videlo izlaze zvjerstva koja su navodno počinili ruski vojnici, NATO odlučnost postaje manje kruta, a inhibicije se tope. Češka je već poslala tenkove, doduše zastarjele T72 iz sovjetskog doba, ali oni su prva država NATO koja je to učinila. Slovačka šalje svoje raketne sisteme S-300. Oba poteza bi se na početku rata činila nevjerovatno rizičnima.
Putinov blef
Britanski zastupnik Tobajas Elvud, član parlamentarnog odbora za obranu, jedan je od onih koji vjeruju da je Putin blefirao kad je podigao nivo spremnosti svog nuklearnog naoružanja, te da bi NATO trebao da učini više.
– Previše smo oprezni kad su u pitanju sistemi naoružanja koje smo spremni dostaviti. Trebamo zauzeti snažniji stav. Ukrajincima dajemo dovoljno da prežive, ali ne i da pobjede. To mora da se promijeni – rekao je.
Kako bi, zapravo, ovaj rusko-ukrajinski rat mogao da preraste u širi evropski sukob koji će uvući i NATO? Postoji više potencijalnih scenarija:
Tri scenarija
1. Ukrajinske snage iz Odese ispaljuju projektile kojima ih je opskrbio NATO i pogađaju ruski ratni brod u Crnom moru pri čemu gine skoro 100 ruskih vojnika i mornara. Smrt tako velikog broja ljudi u jednom napadu bio bi događaj bez presedana i Putin bi bio pod pritiskom da na neki način odgovori.
2. Ruski strateški projektil pogađa konvoj vojne opreme koji iz neke NATO zemlje, poput Poljske ili Slovačke, ulazi u Ukrajinu. Ako bi bilo žrtava s NATO strane granice, u tom bi slučaju mogao da se aktivira Član 5 Sjevernoatlantske povelje te bi čitav savez stao u odbranu napadnute članice.
3. Usljed žestokih borbi u Donbasu dolazi do velike eksplozije industrijskog postrojenja pri čemu se ispuštaju otrovne hemikalije i gasovi. Iako se nešto slično već dogodilo, nije prijavljeno da je iko poginuo. Ali ako bi to rezultiralo masovnom pogibijom kao što je bio slučaj u Siriji, kad je u Guti upotrebljen otrovni gas, i da se ustanovi da su za napad krivi Rusi, NATO bi bio primoran da odgovori.
Naravno, moguće je da se niti jedan od ovih scenarija ne ostvari. Iako su zapadne nacije pokazale rijedak stepen jedinstva u svojoj reakciji na rusku invaziju, postoje oni koji misle da su ovo tek puke reakcije i da se ne promišlja dovoljno o tome kako bi sve moglo da se završi.
Ko bolje igra poker
– Veće strateško pitanje je da li naša vlada tek upravlja krizom ili ima neku stvarnu strategiju – rekao je neimovani britanski vojni zvaničnik, dodajući da bi trebalo razmišljati o tome kako sve skupa privesti kraju.
– Ono što pokušavamo da postignemo je da pružimo Ukrajini svu pomoć koju možemo a da to ne izazove Treći svjetski rat. Problem je u tome što je Putin bolji igrač pokera od nas – istakao je.
Elvud se slaže sa njim.
– Rusija veoma efikasno prijeti eskalacijom. Prestrašeni smo jer ne možemo da kontrolišemo eskalacije – rekao je on, prenio je Jutarnji list.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu