Studije pokazuju da mikroplastike ima u ribi, šećeru, soli, vodi, vazduhu. Nije teško zaključiti da u gotovo svakom trenutku unosimo po koju česticu plastike u naš organizam.
Ako se svede na godišnji nivo unijete plastike u organizam, cifre zvuče zastrašujuće. Procjenjuje se da samo iz vazduha u organizam unesemo između 74.000 i 121.000 komadića mikroplastike.
Voda sa česme umjesto flaširane
Kada pijemo flaširanu vodu, na taj način unesemo 90.000 komadića plastike više nego što bismo unijeli ako pijemo vodu sa česme.
Ove studije pokazuju koliko je daleko otišlo zagađenje plastikom. Ono što je dodatno zabrinjavajuće jeste činjenica da još uvijek u potpunosti nemamo svijest o tome, i koliko je na taj način, zapravo, ugroženo naše zdravlje.
Šta je plastika?
Plastika je sintetički materijal koji se proizvodi od nafte. Svuda je oko nas. Lagana, čvrsta, fleksibilna i otporna na koroziju, plastika je dugotrajna i otporna u različitim uslovima. Upotreba plastike je praktično neograničena zbog mogućnosti njenog mešanja sa mnogim drugim elementima.
Ipak uprkos svojoj praktičnosti, istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije govore da štetne hemikalije iz plastike u koju se svakodnevno oblačimo, iz koje jedemo i pijemo povećavaju rizik od velikog broja bolesti. One izazivaju hormonske, ali i genetske promjene. Dugotrajnim korišćenjem štetne plastike dolazi do hormonske neravnoteže koja može izazvati različite bolesti.
(Blic)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu