Isprva se i činilo da ruska ekonomija kleca mnogo brzo, ali danas bi se moglo reći da su mnogi i pogriješili u procjenama koje se tiču otpornosti Putinove privrede.
Nekoliko dana nakon početka rata u Ukrajini, ruska centralna banka je povećala kamatnu stopu do 20 odsto, rublja je počela drastično da pada, ruske banke su se gasile po cijelom svijetu… firme su iz Rusije počele da biježe glavom bez obzira… Već poslije 10 dana rata mislilo se da je Putinovoj ekonomiji kraj.
Govorilo se i da ruski predsjednik nije spremio privredu na rat duže od mjesec dana, da su mu planovi bili drugačiji… Šta se desilo u međuvremenu. Da li Putinu ipak ide bolje nego što se mislilo, ili je to samo privid. Kolika žrtva je Evropa koja je energetski zavisna od Rusije, a kolika Amerika gdje inflacija nije bila veća od 1980. Da li su prave žrtve stotine firmi sa desetinama hiljada radnika koje su morale da napuste Rusiji i koje su zbog ogromnih gubitaka okrnjile i svoje firme širom svijeta.
– Zapadne sankcije ne štete ruskoj ekonomiji onoliko koliko se očekivalo. Izgleda da je Rusija otpornija na sankcije nego što smo procijenili na početku. U početku je postojala pretpostavka da će uticaji sankcija biti sve vidljiviji – rekao je zamjenik ukrajinskog ministra ekonomije Taras Kačka za Politiko.
– Ali čini se da prihodi od roba obezbjeđuju stabilnost ruskih javnih finansija – rekao je Kačka, ističući da je ruska centralna banka prošlog petka snizila kamatnu stopu na 9,5 odsto, što je ponovo na ono što je bila prije 28. februara.
Prema Kački, to znači da Zapad treba da pojača svoj embargo na ruske robe i usluge.
– Rusija je upravo objavila rekord svih vremena u profitu od nafte. Čini se da je efekat zapadnog naftnog embarga gurnuo cijene na rekordne vrijednosti za sve zapadne potrošače, stvorio diskontno tržište za Kinu i Indiju i obogatio Putinov ratni stroj – navodi Saagar Enjet, novinar.
Kako su mediji objavili, Rusija je u prvih 100 dana rata u Ukrajini od izvoza fosilnih goriva zaradila 93 milijarde evra. Većinu fosilnih goriva poslali su u Evropsku uniju, a prosječna izvozna cijena bila je oko 60 odsto viša nego lani, pokazalo je novo istraživanje.
Naime, prema izvještaju Centra za istraživanje energije i čistoću vazduha(CREA) u Finskoj, čak 61 odsto izvoza ruskih fosilnih goriva otišlo je u Evropsku uniju za oko 57 milijardi evra.
Najveće pojedinačne zemlje uvoznice ruskih fosilnih goriva su Kina (12.6 milijardi evra), Njemačka (12.1 milijardi evra) i Italija (7.8 milijardi evra), stoji u izvještaju koji je objavio AFP
S druge strane, neki zvaničnici Bajdenove administracije sada privatno izražavaju zabrinutost da kazne, umjesto da razuvjere Kremlj kako je namjeravano, pogoršavaju inflaciju, pogoršavaju nesigurnost hrane i više kažnjavaju obične Ruse nego Putina ili njegove saveznike.
Kada je invazija počela, Bajdenova administracija je vjerovala da će uticaj na inflaciju kod kuće biti minimalan, ako se kaznama izuzmu hrana i energija. Od tada su energija i hrana postali ključni pokretači najviših stopa inflacije u SAD u posljednjih 40 godina, što je velika politička obaveza za predsjednika Džoa Bajdena i Demokratsku stranku koji idu na novembarske izbore na sredini mandata.
Sekretarka finansija Dženet Jelen rekla je da je “pogriješila” što je prošle godine vjerovala da će inflatorni pritisci proći. Jedan od rezultata koji sada vidi vezan je za skok cijena usljed neočekivanog samosankcionisanja, kaže jedna osoba upoznata sa njenim razmišljanjem, piše Blumberg.
Bajdenova administracija odbacuje svaku sugestiju da su sankcije dio problema, ističući da SAD ne kažnjavaju humanitarnu robu ili hranu, i okrivljuju Putinovu odluku da napadne Ukrajinu, uključujući ciljanje brodova na Crnom moru, piše Blic.
Oko 1.000 kompanija do sada je objavilo da sužavaju poslovanje u Rusiji, pokazuju podaci koje je prikupio Institut za izvršno rukovodstvo Jejla. To naglašava jedan razlog zašto su sankcije toliko popularne među kreatorima politike: one u suštini prebacuju američku politiku privatnom sektoru, što ga čini manje hirurškim, manje kalibrisanim i manje osjetljivim na promjene politike, rekao je Smit, bivši savetnik OFAC.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu