Biznis

Osnivači ove kompanije su do smrti OSTALI ŠTEDLJIVI, ali se nasljednici BORE ZA BOGATSTVO

Njemačka kompanija Aldi ima ogroman broj vijernih kupaca zahvaljujući bogatom iskustvu trgovine, usko biranom izboru proizvoda i niskim cijenama. To je jedan od najvećih i najcjenjenijih svjetskih lanaca prehrambenih proizvoda sa više od 80 milijardi dolara godišnjeg prihoda i 10.000 lokacija širom svijeta.

Osnivači ove kompanije su do smrti OSTALI ŠTEDLJIVI, ali se nasljednici BORE ZA BOGATSTVO
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA

Ova kompanija je od svojih osnivača napravila multi-milijardere, prenosi BiznisInfo.ba.

Aldi je imao vrlo skromne početke: počeo je kao mala radnja u njemačkom predgrađu koju su vodila dvojica štedljive braće. Braća Karl i Teo Albreht zvanično su osnovala njemački lanac prehrambenih proizvoda Aldi 1946. nakon Drugog svjetskog rata.

Navodno su prvu trgovinu naslijedili od njihove majke koja je malu radnju prehrambenih proizvoda otvorila 1913. godine u predgrađu njemačkog Esena.

Oba brata bila su regrutovana u borbu za nacističku Njemačku tokom Drugog svjetskog rata (Karl je ranjen, a Tea su zarobili saveznici u Italiji), ali su se nakon rata vratili kući i preuzeli prodavnicu, koja je preživjela bombe bačene na grad. Želeći da smanje otpad i troškove, braća su uspostavila model prema kojem su prodavala samo osnovnu robu, ali po niskoj cijeni. Nisu trošili novac na reklame niti dekoracije u trgovini, a uklonili su iz inventara sve stvari koje su se lošije prodavale.

S obzirom na cijene koje su bile niže od konkurencije, trgovina je privukla veliki broj kupaca u Njemačkoj, gdje je ekonomija bila gotovo uništena u ratu. Braća Albreht uspjela su stoga da otvore četiri nove prodavnice oko Esena do 1948. godine.

Veliki rast na krilima niskih cijena

Do 1955. lanac je imao više od 100 prodavnica širom Njemačke, a štedljivost braće postala je sastavnio dio identiteta kompanije oni su čak odbili da plate uvođenje telefona u svoje trgovine, rekavši rukovodiocima ispostava da koriste obližnje telefonske govornice.

U međuvremenu, cijene u trgovinama često su bile 20 odsto niže od njihovih konkurenata.

Ipak, ubrzo su krenule i svađe među braćom. Početkom 1960-ih, Teo i Karl raspravljali su o tome trebaju li u trgovinama prodavati cigarete ili ne. Karl je navodno vjerovao da će duvanski proizvodi privući kupce. Kao rezultat, braća su sporazumno podijelila biznis – Karl je dobio da vodi odjeljenje bez cigareta pod nazivom Aldi Sud – koje je kontrolisalo prodavnice smještene u južnoj polovini Njemačke – a Teo je preuzeo prodavnice u sjevernoj polovini zemlje pod nazivom Aldi Nord.

Nakon širenja u Evropi, prva prodavnica Aldi otvorena je u SAD 1976. godine u Ajovi.

Karlov Aldi Sud proširio se na srednji i istočni dio Sjedinjenih Država tokom sljedećih decenija. S druge strane, Aldi Nord je 1979. kupio mali kalifornijski lanac prehrambenih proizvoda koji se zvao Trader Joe’s.

Aldi je danas izrazito popularan širom Sjedinjenih Američkih Država, a broj radnji se udvostručio protekle decenije. Ova kompanija natjerala je i američke divove, poput Volmarta, da snize cijene u svojim radnjama da bi ostali konkurentni.

Globalno Aldi carstvo danas ima godišnje prihode od preko 80 milijardi dolara.

Ostali maksimalno štedljivi do smrti

Teo i Karl Albreht umrli su 2010., odnosno 2014. godine, ostavivši za sobom bogatstvo vrijedno 38,8 milijardi dolara. Čak i nakon što su braća postala vrlo bogata, oni su se navodno suzdržavali od razmetanja novcem i ostali su veoma štedljivi.

Teo je kidnapovan 1971. godine na 17 dana, i otmičarima je plaćeno sedam miliona njemačkih maraka za oslobađanje. Zanimljivo je da je on kasnije zatražio od njemačke vlade poresku olakšicu, odnosno da ovaj iznos ne uđe u njegovu osnovicu i ne bude oporezovan.

A kad je Teo umro, u njegovoj čitulji u The Guardianu pisalo je da je “uvijek nosio jeftina odijela i polovne olovke”, iako je lako mogao priuštiti najbolje od svega.

Borba za nasljedstvo

Braća su živjela veći dio života u relativnoj anonimnosti, odbijajući da razgovaraju sa novinarima. Njihovi nasljednici i danas se drže dalje od očiju javnosti. Ipak porodica je nedavno ipak dospjela u fokus medija zbog borbe oko ogromnog bogatstva.

Teova supruga Cecili Albreht izbacila je svoju snahu i pet unuka iz porodičnog biznisa. Taj je potez navodno izazvao pravnu bitku u kojoj su ulog milijarde dolara. Cecili je optužila svoju snahu i unuke za nešto što nije tipično za porodicu Albreht – a to je “raskošno trošenje”.

Njena snaha Babet Albreht zamjerila se ostatku porodice zbog potrošnje novca za predmete poput skupih umjetnina i automobila.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu