Prema podacima Eurostata, kupovna moć hrvatskih građana prošle godine iznosila je samo 66 odsto prosjeka na nivou Unije. Drugim riječima, bila je za trećinu manja od kupovne moći prosječnog stanovnika EU. Kada se po nivou potrošnje Hrvatska upoređuje sa Njemačkom, vidi se da prosječan Nijemac ima gotovo dvostruko veću kupovnu moć od prosječnog Hrvata. U poređenju sa potrošnjom prosječnog građanina Luksemburga, najbogatije članice EU, Hrvati imaju upola manju kupovnu moć, prenosi portal Index.
Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta, ističe da je za Hrvatsku mnogo veći problem trebalo da bude to što su tu zemlju po visini potrošnje po stanovniku prestigle sve nove članice EU u tranziciji osim Bugarske, koja je i po kriterijumu stvarne pojedinačne potrošnje na posljednjem mjestu u EU.
Podaci Eurostata pokazuju veliki zaostatak Hrvatske u odnosu na druge nove članice EU. Hrvatska jednostavno ima nisku proizvodnju rada, nedostaju nam industrija i tehnologija, kao i strana ulaganja. Sveli smo se na rentu koju eksploatišemo tri meseca u godini, a tu nekog napretka nema – objašnjava Lovrinčević.
On je upozorio da su druge istočnoevropske članice EU proteklih godina mnogo više povećale plate u odnosu na Hrvatsku, kako u javnom, tako i u privatnom sektoru, a sve s ciljem da bi zaustavile odliv stanovništva u razvijenije članice Unije.
Hrvatski problem ostaju i velika davanja državi, posebno u segmentu doprinosa i potrošnih poreza – PDV i akciza, a naročito u području parafiskalnih nameta.
– Sa ovakvom ekonomskom strukturom ne možemo da napravimo iskorak. Sljedeća vlada moraće kao cilj da postavi da se prestigne Rumunija. To možda zvuči bogohulno, ali to je sada naša realnost – poručuje Lovrinčević.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu