Društvo

Otvaranje kriznih centara za žrtve silovanja i seksualnog nasilja u BiH najvažniji dio ovogodišnje kampanje „16 dana aktivizma“

Kampanja "16 dana aktivizma", koja poziva na eliminaciju svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama, počela je 25.11, na dan Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, i trajaće do 10. decembra - kada se zvanično obilježava Međunarodni dan ljudskih prava.

Otvaranje kriznih centara za žrtve silovanja i seksualnog nasilja u BiH najvažniji dio ovogodišnje kampanje „16 dana aktivizma“
FOTO: USAID

Ovogodišnja globalna kampanja “16 dana aktivizma”, koju obilježava više od 6.000 nevladinih organizacija u 187 zemalja svijeta, usmjerena je na sprečavanje femicida fenomena koji označava zločine iz mržnje nad osobama ženskog pola motivisanog polom žrtve.

Javna kampanja „16 dana aktivizma“ Agencije za ravnopravnost polova Bosne i Hercegovine, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, sprovodi se širom Bosne i Hercegovine s ciljem prevencije nasilja, podizanja svijesti o neprihvatljivosti nasilja u našem društvu, te s ciljem pružanja informacija žrtvama nasilja i potencijalnim žrtvama nasilja o mehanizmima zaštite, pomoći i podrške.

Vizuelna rješenja, scenario i idejni koncept za ovogodišnju kampanju “16 dana aktivizma” potpisuje kreativni tim marketinške agencije Signature iz Banjaluke.

„Prekini krug nasilja“ „Oslobodi se i ti“ i „Prijavi nasilje“ slogani su koji prate kampanju u BiH, a sve u cilju naglašavanja potrebe za sprečavanjem svih oblika nasilja nad ženama koje predstavlja pitanje zaštite ljudskih prava.

Međunarodnu kampanju „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“ različitim aktivnostima obilježava i podržava Agencija za ravnopravnost polova BiH, koja će uz podršku USAID-a održati i panel diskusiju i press event posvećene žrtvama silovanja i seksulanog nasilja.

FOTO: USAID
FOTO: USAID

Zlostavljanje žena u BiH je galopirajući problem, a podaci su poražavajući – svaka peta odrasla žena tokom svog života bar jednom bude žrtva fizičkog nasilja, dok je svaka deseta žrtva seksualnog nasilja, kažu u Agenciji za ravnopravnost polova BiH, iz koje najavljuju skoro otvaranje prva 3 krizna centra za žrtve silovanja i seksualnog nasilja.

Krizni centri biće locirani u zdravstvenim ustanovama, a dio su projekta “Jačanje kapaciteta institucija za rješavanje rodno zasnovanog nasilja u Bosni i Hercegovini”, koje finansiraju i zajedno sprovode Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) i Agencija za ravnopravnost polova BiH.

U USAID-u su potvrdili da su u toku izrade elaborata za opremanje centara i nabavku medicinske opreme, ističući da će jedan od centara biti lociran u okviru Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla.

– Sprečavanje i reagovanje na rodno zasnovano nasilje predstavlja temelj predanosti Vlade SAD-a unapređenju ljudskih prava, promovisanju rodne jednakosti i osnaživanju žena i djevojaka. Ambasada SAD-a i USAID ponosni su na naš rad posvećen zaštiti i podršci ženama, zajedno sa svim našim partnerima u provedbi projekta, a posebno Agencijom za ravnopravnost polova Bosne i Hercegovine, kao i na skoro otvaranje prvog Kriznog centra za žrtve silovanja i seksualnog nasilja u Bosni i Hercegovini. Ovi centri su važni, jer će ženama omogućiti da pomoć dobiju u sigurnom i prijateljskom okruženju – poručuje Courtney Chubb, direktorka USAID-a u Bosni i Hercegovini.

Nepriznavanje silovanja kao zdravstvenog problema i neprovođenje zakona protiv silovanja onemogućavaju Bosni i Hercegovini stvarni napredak u jednakosti polova, ističe pomoćnik ministra zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine Goran Čerkez.

– Silovanje je oblik seksualnog nasilja; to je javnozdravstveni problem i predstavlja kršenje ljudskih prava. Svi pojedinci, uključujući stvarne i potencijalne žrtve seksualnog nasilja, imaju pravo na zaštitu i poštivanje ljudskih prava kao što su pravo na život, slobodu i sigurnost, pravo na slobodu od mučenja i nečovječnog, okrutnog ili ponižavajućeg tretmana, kao i pravo na zdravlje. Vlade u BiH imaju zakonsku obavezu da preduzmu sve odgovarajuće mjere u cilju sprečavanja seksualnog nasilja, te da osiguraju kvalitetne zdravstvene usluge raspoložive i dostupne svima. Pružaoci zdravstvene zaštite, u saradnji sa stručnjacima iz drugih sektora, mogu imati ulogu u široj zajednici, na način da identifikuju i zagovaraju intervencije u cilju prevencije silovanja i drugih oblika seksualnog nasilja, te da promovišu i štite prava osoba koje su preživjele silovanje – poručio je Čerkez.

Otvaranja kriznih centara za žrtve silovanja jedna je od obaveza iz Istanbulske konvencije, podsjeća Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorka Agencije za ravnopravnost polova BiH, naglašavajući da otvaranjem pomenutih kriznih centara Bosna i Hercegovina djelimično počinje ispunjavati ovu važnu obavezu iz Istanbulske konvencije.

– Važno je da otvaranje kriznih centara osigura adekvatno zbrinjavanje žrtava silovanja, a istovremeno i efikasnije procesuiranje počinilaca ovih krivičnih djela – poručila je direktorka Agencija za ravnopravnost polova BiH.

Formiranje i otvaranje kriznih centara za žrtve silovanja i seksualnog nasilja u BiH pozdravila je i Jasna Zečević, direktoka Udruženja građana “Vive žene” iz Tuzle, ističući da će centri pružiti priliku ženama koje prežive silovanje da dobiju pravovremenu pomoć i podršku u sigurnom okruženju.

– Nju čine krizno zbrinjavanje, medicinska pomoć, psihološki krizni razgovor, a nakon toga jako je važno da žrtva seksualnog zlostavljanja bude obuhvaćena na duži vremenski period psihoterapijskim tretmanom s ciljem pružanja podrške. U ovaj proces važno je uključiti i bliske članove porodice i njima pružiti podršku, kako bi i oni, u konačnici, mogli pomoći preživjeloj – istakla je Zečevićeva.

A.E.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu